Na samitu Procesa Brdo-Brijuni, održanom u ponedjeljak u Draču, hrvatski predsjednik Zoran Milanović naglasio je da Hrvatska i Slovenija zemljama Zapadnog Balkana nisu mentori, već partneri i podrška na putu prema članstvu u Evropskoj uniji.
Ipak, na zajedničkoj konferenciji za medije sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar pokazalo se da dvojica supredsjedatelja ove inicijative imaju različite poglede na pitanje ukidanja jednoglasnosti u procesu odlučivanja unutar EU.
Milanović: podrška, ali bez tutorstva
Milanović je još jednom podvukao da inicijativu Brdo-Brijuni ne smatra prostorom „mentorstva“ već dijaloga i partnerstva. „Hrvatska vlada pruža podršku državama regije koliko to može, čini mi se da ne diskriminira i vjerujem da će tako i nastaviti“, rekao je. Prema njegovim riječima, samit ovog formata nije mjesto na kojem se mogu donositi veliki zaključci ili finansijske odluke, već platforma za politički razgovor.
U svom obraćanju hrvatski predsjednik se dotakao i šire slike unutar EU, naglašavajući da je jedan od ključnih problema Unije „nesposobnost ili nevoljkost da razgovara s igračima u svijetu“.
Pirc Musar: brži i učinkovitiji put Balkana ka EU
Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar, s druge strane, istakla je da je cilj inicijative gradnja prostora dijaloga i približavanje zemalja Zapadnog Balkana EU. Ona je pozvala na ubrzavanje procesa proširenja, upozorivši da aktuelni mehanizam odlučivanja – koji zahtijeva jednoglasnu podršku svih članica – često usporava napredak i ostavlja prostor za blokade.
„Slovenija se zajedno s Njemačkom zalaže da se kvalificirana većina počne koristiti za otvaranje određenih pregovaračkih klastera ili poglavlja“, rekla je Pirc Musar, poručivši da bi takav pristup dao više dinamike procesu integracije.
Neslaganje oko ukidanja veta
Milanović je na ovo reagovao uz zadržavanje kritičke distance prema slovenskoj i njemačkoj inicijativi. „Koliko je meni poznato, ta ideja nema podršku hrvatske vlade, kao ni moju“, kazao je, dodavši da jednoglasnost u odlučivanju vidi kao ključnu garanciju zaštite malih država.
„To je meni instinktivno način odbrane malih država od puno puno većih država koje nas ne razumiju i ne vide. Ne vidim ništa loše ni zlonamjerno u slovenskoj ideji, a koji su njemački motivi, to je već tema za neke druge razgovore“, zaključio je Milanović.
Analitički kontekst: dilema između efikasnosti i zaštite
Rasprava između Pirc Musar i Milanovića otvara staro pitanje evropske integracije – da li proširenje treba ubrzati reformom odlučivanja ili se ipak zadržati na konsenzusu kao načinu koji daje jednaku težinu glasovima velikih i malih članica. Slovenija i Njemačka u tome vide ključ bržeg otvaranja pregovaračkih poglavlja, dok Hrvatska upozorava da bi ukidanje veta značilo i odustajanje od jednog od rijetkih mehanizama zaštite nacionalnih interesa manjih država.
