Na kraju septembra 2024. godine, ukupni depoziti stanovništva u komercijalnim bankama Bosne i Hercegovine dostigli su značajnih 16,94 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 1,42 milijarde KM ili 9,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ovaj porast štednje obilježen je Svjetskim danom štednje, uz saopštenje Centralne banke BiH koje ističe da depoziti građana čine osnovu stabilnosti i funkcionisanja bankarskog sektora, jer čine 51,6 posto ukupnih depozita kod komercijalnih banaka.
Analiza pokazuje da oročeni i štedni depoziti stanovništva iznose 5,31 milijardu KM, što je godišnji porast od 15,6 posto, dok dugoročno oročeni depoziti bilježe čak 16,7 posto rasta. Ovi pokazatelji ukazuju na stabilnost bankarskog sektora, djelimično podstaknutu kampanjama banaka koje nude stimulativne kamatne stope, posebne pogodnosti kao što su isplate kamate unaprijed, fiksne kamatne stope i druge beneficije za oročenu štednju.
Međutim, u društvenom kontekstu ovaj rast štednje izaziva različite reakcije. Dok ekonomisti tumače ovaj trend kao pokazatelj povjerenja građana u bankarski sektor, udruženja za zaštitu potrošača ukazuju na surovu realnost: štednja postaje privilegija bogatijih slojeva, dok većina građana jedva spaja kraj s krajem. Podaci o rastu ukupne štednje, iako značajni, ne odražavaju pravu sliku stanja u zemlji jer ne otkrivaju koliko je građana zaista sposobno štedjeti i koliki su iznosi tih štednji. U stvarnosti, tek manji broj stanovništva može priuštiti značajne štedne iznose, dok veliki dio populacije nema nikakvu mogućnost da uštedi čak i minimalne sume.
Kada je u pitanju valutna struktura depozita, depoziti u domaćoj valuti čine većinu, s iznosom od 9,53 milijarde KM, ili 56,3 posto ukupnih depozita. Značajan dio ovih sredstava čine transakcioni računi u konvertibilnim markama (KM), koji iznose 7,21 milijardu KM. Depoziti u evrima, kao i oni u KM s valutnom klauzulom vezanom za evro, dosežu 6,7 milijardi KM, dok su depoziti u ostalim stranim valutama skromnih 707 miliona KM.
U proteklim godinama, struktura depozita kod komercijalnih banaka u BiH značajno se promijenila. Od nekadašnje strukture koja je uključivala trećinu depozita građana, trećinu štednje privrednih subjekata i depozite stranih banaka, danas su depoziti građana postali dominantan izvor finansijskih sredstava banaka. Ova promjena smatra se pozitivnom jer se banke, kao finansijske institucije, oslanjaju na prikupljanje brojnih manjih depozita građana za podršku privredi kroz veće kreditne plasmane. Dodatno, povjerenje u bankarski sektor u BiH ostalo je stabilno, djelimično zahvaljujući funkcionalnom sistemu osiguranja depozita koji je pružio sigurnost u slučajevima bankrota pojedinih banaka.
S druge strane, udruženja potrošača naglašavaju da bi banke, pored ukupnih podataka o štednji, trebale objavljivati i podatke o broju štediša i visini pojedinačnih depozita. Na taj način bi javnost dobila jasniji uvid u socijalne razlike unutar društva, budući da sve veći broj građana nema mogućnost za štednju, dok mala, privilegovana grupa uživa luksuz višemilionskih depozita.
Rast depozita stanovništva, iako predstavlja pozitivan signal za bankarski sektor, otvara i važna socijalna pitanja koja odražavaju sve veći jaz između bogatih i siromašnih. U društvu koje se suočava s teškom ekonomskom situacijom, štednja postaje daleki luksuz za većinu građana, dok su milijarde u bankama simbol privilegija koje je tek mali dio stanovništva u stanju ostvariti.
