Rast prihoda, rast cijena: Građani BiH plaćaju, država profitira
Prihodi finansijskih institucija u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, dok su građani suočeni s rekordno visokim cijenama gotovo svih osnovnih proizvoda. Prema dostupnim podacima, ukupni prihodi od indirektnih poreza u prvih 11 mjeseci ove godine dosegnuli su 10,5 milijardi KM, što je porast od 770 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.
U istom periodu, povrat sredstava privredi iznosio je gotovo dvije milijarde KM, dok je neto iznos prihoda raspodijeljen korisnicima poput države, entiteta i Brčko distrikta iznosio 8,6 milijardi KM. Najveći dio ovih sredstava završio je u entitetskim budžetima, pri čemu je Federacija BiH dobila 4,7 milijardi KM, Republika Srpska 2,6 milijardi KM, a Brčko distrikt 264 miliona KM.
Entitetske poreske uprave također bilježe značajan rast. Republika Srpska je za 11 mjeseci ove godine prikupila 3,6 milijardi KM javnih prihoda, što je povećanje od 13% u odnosu na prethodnu godinu. Naplata poreza na dobit, doprinosa i naknada za igre na sreću bilježi dvocifrene stope rasta, dok se sličan trend vidi i u Federaciji BiH, gdje je u prvih 10 mjeseci naplaćeno preko 6,5 milijardi KM, što je povećanje od skoro pola milijarde KM u odnosu na prošlu godinu.
Unatoč impresivnim prihodima, stanje građana i privrede ostaje nepromijenjeno. Rast troškova života i pad životnog standarda postali su konstanta, dok vlasti ne poduzimaju konkretne korake za olakšanje situacije. Iako se sredstva od poreza kontinuirano povećavaju, njihovo usmjerenje ne odražava stvarne potrebe društva.
Dok se vlasti hvale uspjesima u punjenju budžeta, javna preduzeća u ključnim sektorima poput energetike suočavaju se s ozbiljnim problemima. Termoelektrane smanjuju proizvodnju zbog nedostatka uglja, iako BiH ima ogromne rezerve ovog energenta. Umjesto rješavanja problema, političke elite fokusirane su na zaduživanje i međusobne obračune, dok građani ostaju bez podrške u vidu povećanja plata, penzija ili pomoći privredi.
Rast prihoda, uz izostanak suštinskih reformi i transparentnog upravljanja sredstvima, samo potvrđuje da su obični građani ti koji plaćaju cijenu lošeg upravljanja državom.
