Građani Sarajeva sve glasnije postavljaju pitanja u vezi sa načinom trošenja javnog novca na izgradnju tramvajske pruge i nabavku novih tramvaja, za što je odgovoran ministar saobraćaja Kantona Sarajevo, Adnan Šteta. Pojavljuju se sumnje u potencijalne nepravilnosti i nejasne financijske odluke koje su pratile ovaj višemilionski projekt, a kritičari smatraju da se, u poređenju s cijenama nabavke tramvaja u drugim evropskim gradovima, javlja velika razlika koju je teško opravdati.
Na primjeru češkog grada Ostrave, cijena po tramvaju pokazuje znatno niži iznos – čak 1.2 miliona eura manje nego što Sarajevo plaća za sličan model. Tramvaji za Ostravu mogu primiti osam putnika više, dok su istovremeno jeftiniji, što otvara pitanja o transparentnosti i efektivnosti ugovora za sarajevski projekt. Za Sarajevo je ugovorena cijena od 2.26 miliona eura po tramvaju, dok su tramvaji za Ostravu koštali samo 1.05 miliona eura. Kritičari se pitaju kako je moguće da razlika u kapacitetu od osam putnika opravdava dodatni trošak od 1.2 miliona eura po tramvaju.
Osim pitanja o nabavci vozila, otvara se i pitanje korištenja sredstava namijenjenih za šine. Prema dostupnim informacijama, sredstva su usmjerena za nabavku nafte kroz preduzeće GRAS, iako nije postojala konkretna odluka Vlade koja bi podržala takvu redistribuciju novca. Ugovori za obnovu pruge, koja je trebala osigurati sigurniju i stabilniju vožnju, također su obavijeni nejasnoćama, dok putnici prijavljuju da se pruga na dionici od Domova do Stupa ipak “ljulja” usprkos tvrdnjama da će nova infrastruktura riješiti problem nestabilnosti.
Posebno kontroverzna pitanja odnose se na prodaju starih tramvaja i šina. Prema tvrdnjama kritičara, ovi elementi su završili u Željezari Ilijaš, iako je ranije najavljeno da će se sredstva od prodaje usmjeriti u obnovu voznog parka, što do danas nije ispunjeno. Gdje su ta sredstva završila i zašto nisu iskorištena u skladu s prvobitnom namjenom ostaje nepoznanica, dok građani sve više izražavaju nezadovoljstvo zbog nedostatka transparentnosti.
Dodatno zabrinjava podatak o naglom rastu duga Kantona Sarajevo. U periodu od dvije godine dug je porastao za 240 miliona KM, sa 347 miliona KM krajem 2022. na 585.7 miliona KM do septembra 2024. godine. Ova statistika otvara pitanje o “domaćinskom odnosu” trenutne vladajuće strukture prema kantonalnom budžetu, dok su građani pozvani da "trepću okicama" na nove projekte i obećanja, uz rastući dug koji ostaje kao teret budućim generacijama.
U svjetlu ovih pitanja, ministar Šteta duguje odgovore i transparentne izvještaje o svim troškovima. Građani Sarajeva, čiji novac pokriva ove višemilionske projekte, zaslužuju jasne informacije i opravdanja za svaku marku utrošenu na projekte koji su trebali donijeti napredak, a ostavljaju brojna pitanja i sumnje u pozadini.
