Minimalna plaća od 1.000 KM: Iznenadni potez Vlade FBiH s neizvjesnim posljedicama
Posljednja sjednica Vlade Federacije BiH održana 30. decembra 2024. godine mogla bi se opisati kao politički teatar s neizvjesnim ishodom. Odluka o minimalnoj plaći od 1.000 KM donesena je, prema svemu sudeći, na granici proceduralne validnosti, uz ključnu ulogu Vojina Mijatovića i podršku premijera Nermina Nikšića.
Prije sjednice Vlade, održana je sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) na kojoj je prijedlog poslodavaca bio da ukupna primanja radnika u 2025. godini ne budu manja od 1.200 KM, uz obavezu isplate neoporezivog dijela kao poticaja za povećanje plaća dok se ne završi fiskalna reforma. Međutim, Mijatović je na sjednici ESV-a iznio svoj prijedlog od 1.000 KM minimalne plaće i praktično bez rasprave napustio sastanak, stavljajući prijedlog na dnevni red Vlade.
Prema izjavama učesnika, prijedlog o minimalnoj plaći nije bio predmet glasanja na ESV-u, što potvrđuje i zapisnik. Ipak, odluka je našla put do sjednice Vlade. Ni ministri nisu bili u potpunosti upoznati s prijedlogom prije same sjednice. Na primjer, komunikacija između člana ESV-a i ministra iz Naroda i Pravde otkriva da prijedlog nije bio poznat ni u trenucima neposredno prije sjednice Vlade.
Sjednici je prisustvovalo samo 10 od ukupno 17 ministara Vlade FBiH. Među prisutnima su bili Vojin Mijatović (koji je mijenjao premijera Nikšića), Toni Kraljević, Vedran Škobić, Sanja Vlaisavljević, Adnan Delić, Kemal Hrnjić, Ramo Isak, Vedran Lakić, Nedžad Lokmić i Željko Nedić. Ključni ministri poput Amira Hasičevića i Nasihe Pozder iz Naše stranke te ministar zdravstva Nediljko Rimac nisu prisustvovali.
Odluka o minimalnoj plaći objavljena je već 31. decembra u Službenim novinama FBiH, čime je postala pravno obavezujuća. Međutim, izostala je jasna strategija za subvencioniranje poslodavaca i obrtnika, što je izazvalo dodatnu konfuziju. Premijer Nikšić i Mijatović su naknadno obećali subvencije za mala i srednja preduzeća, ali je budžet FBiH i dalje neizvjestan, a mehanizmi za dodjelu subvencija nisu precizirani.
Poslodavci su posebno nezadovoljni jer njihov prijedlog da se garantuje minimalni prag primanja od 1.200 KM uz neoporezivi dio nije usvojen. Također, ESV nije imao priliku da detaljno analizira odluku, niti su provedene ozbiljne projekcije utjecaja na privredu.
Odluka je izazvala zabrinutost među predstavnicima poslovne zajednice i investitorima. Vijeće stranih investitora oglasilo se kritikama zbog izostanka konsultacija i analize tržišta. Dodatnu sumnju izaziva šutnja Vlade o ranije usvojenoj Uredbi o isplati pomoći za povećane troškove života, koja je garantovala primanja radnika od najmanje 1.200 KM, što je bilo bliže prijedlogu poslodavaca.
Uprkos potencijalnim benefitima za radnike, realnost će se pokazati drugačijom. Cijene osnovnih životnih namirnica nastavljaju rasti, a analitičari upozoravaju na moguća otpuštanja, povećanje sive ekonomije i prebacivanje poslovanja u entitet Republika Srpska zbog manjih poreznih opterećenja.
Prve efekte ove odluke možemo očekivati već u februaru 2025. godine. Tada će se jasno pokazati je li odluka Vlade bila mudra ili će se suočiti s posljedicama koje bi mogle dodatno opteretiti ionako krhku ekonomiju Federacije BiH.
