U federalnom Ministarstvu okoliša održava se sastanak ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca, ministrice okoliša FBiH Edite Đapo i ekspertnog tima o borbi protiv izgradnje odlagališta za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo na Trgovskoj gori.
Riječ je o dogovoru o aktivnostima eksperata iz BiH u prostupku procjene utjecaja zbrinjavanja radioaktivnog otpada na životnu sredinu.
Stručnjaci procjenjuju da bi ovo odlagalište radioaktivnog otpada na granici Hrvatske i BiH predstavljalo opasnost za 250.000 ljudi u narednih 300 godina.
Košarac obavijestio Hrvatsku
Ministar Košarac je, krajem prošlog mjeseca, zvanično obavijestio Hrvatsku da će BiH učestvovati u postupku procjene uticaja na životnu sredinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori.
Hrvatski ambasador Ivan Sabolić reagirao je prošle sedmice na posljednje izjave ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staše Košarca da Hrvatska ne dostavlja BiH dokumente vezane za studiju o utjecaju na okoliš zbrinjavanja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori i da tako pokušava izbjeći reakciju BiH.
Ambasador je naveo kako je Hrvatska diplomatskim putem krajem januara obavijestila BiH o aktuelnom provođenju postupka određivanja sadržaja studije o utjecaju na okoliš zbrinjavanja radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.
Kratak dokument
“To je kratak dokument u kojem je BiH obaviještena o ovom zahtjevu za izradu Studije utjecaja i pozvana je da učestvuje u tom postupku i da u roku od 30 dana da komentare od prijema notifikacije. Ekspertski i pravni tim će krenuti u analizu ove notifikacije i sadržaja zahtjeva koji su oni poslali, koji ima oko 150 strana”, izjavio je član Pravnog tima BiH za Trgovsku goru Nemanja Galić za medije.
Krajem novembra prošle godine u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH organizovan je sastanak sa članova Ekspertskog tima, kada je u pitanju borba protiv izgradnje odlagališta za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo na Trgovskoj gori.
Namjera je da međunarodni tim stručnjaka zajedno sa članovima Ekspertskog tima sačini stručnu analizu dosadašnjih i budućih strategija, izvještaja i informacija, s ciljem izrade konačnog izvještaja o nuklearnoj sigurnosti planiranog objekta na Trgovskoj gori u skladu s međunarodnim standardima.
Već dugi niz godina, još od 1997, Trgovska gora (mikrolokacija Čerkezovac) se spominje kao moguća lokacija odlaganja otpada iz nuklearne elektrane Krško.
Udio ima i Slovenija
Pitanje odlaganja otpada iz ove nuklearne elektrane, u kojoj udio imaju i Hrvatska i Slovenija, trebalo je biti riješeno do početka 2023. godine.
I dok će Slovenija svoj dio otpada odlagati na lokaciji Vrbina, pored Krškog, hrvatske vlasti insistiraju već godinama da ta lokacija bude Trgovska gora.
Na granici Hrvatske i Srbije uhapšena tri Hrvata: Vozili su radioaktivni materijal
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (PSBiH) je tokom 2016. godine usvojila Rezoluciju o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Od tada počinje bitka za zaštitu te lokacije. No, postupak još nije priveden kraju.
Potencijalno odlagalište nuklearnog otpada na ovoj lokaciji, osim što bi ugrozilo oko 250 hiljada stanovnika, prema mišljenju struke, dovelo bi i do zagađenja rijeke Une, s obzirom na to da bi se nalazilo na udaljenosti od samo 800 metara od Une i jedan kilometar od vodozahvata Bosanski Novi, iz kojeg vodu pije više od 15 hiljada građana/ki, a štetu bi osjetili i poljoprivrednici. Potresi koji su se desili na tom području početkom 2021. godine dodatno su zabrinuli javnost s obzirom na činjenicu da su se desili u neposrednoj blizini Trgovske gore.
