Prošlo je tačno mjesec od dana kada su dva razorna zemljotresa od 7,8 i 7,6 stepeni po Rihteru pogodili područje jugoistočne Turske i sjeverne Sirije.
Najmanje 50.000 ljudi je poginulo, milioni su izgubili svoje domove, a 214.000 zgrada se srušilo ili je u opasnosti od rušenja nakon dva snažna zemljotresa koja su ovu regiju pogodila 6. februara. Milionima ljudi i dalje je potrebna pomoć.
Samo u Turskoj, smrtni slučajevi i velika materijalna šteta zabilježeni su u 11 pokrajina. Mjesec kasnije, očekuje se da će broj mrtvih porasti, budući da brojne žrtve još nisu identifikovane. Mnogi ljudi još zvanično nisu registrirani kao mrtvi, dok preživjeli i dalje traže svoje voljene.
Na upit novinara Deutsche Welle o tome koliko ljudi se još vodi kao nestalo, tursko Ministarstvo pravosuđa nije komentiralo.
Neposredno nakon zemljotresa, tuga preživjelih postala je isprepletena s bijesom. Ljudi su se počeli pitati kako je moguće da se toliko zgrada koje su navodno bile otporne na potres jednostavno strušilo, svaljujući krivnju na vlasti i optužujući ih za nemar.
Čini se da u mnogim slučajevima građevinske firme nisu slijedile sigurnosne smjernice gradnje. Danas je gotovo 1.000 ljudi zvanično osumnjičeno da su prekršili građevinske propise. Najmanje 235 osoba je uhapšeno, 330 ih je stavljeno pod sudsku kontrolu, a četiri osobe nalaze se u istražnom pritvoru. Nalozi za hapšenje izdati su i za 270 drugih osumnjičenih. Pet ih se nalazi u inostranstvu, 82 su već puštena, a 32 je umrlo.
Turska uprava za katastrofe i hitne situacije upozorila je na potencijalno katastrofalne psoljedice zamljotresa prije nekoliko godina. Također su u periodu od 2019. do 2021. godine pripremljeni i izdati planovi za smanjenje rizika od katastrofa.
Jedan od tih planova iz 2020. predviđa da će se zemljotres magnitude 7,5 dogodilo u regiji Kahramanmaras. To se predviđanje ispunilo 6. februara.
Milioni povrijeđene djece raseljeni u Turskoj
Prema podacima UNICEF-a, oko pet miliona djece pogođeno je zemljotresom.
Tursko ministrstvo porodice i socijalne njege 1. marta saopćilo je da je 1.911 djece spašeno iz ruševina, a koja nisu zahtijevala značajniju medicinsku intervenciju. Njih 1.543 vraćeno je porodicama. O gotovo 100 brine samo Ministarstvo, dok 81 dijete tek treba biti identificirano.
Ministarstvo je odbacilo izvještaje da su pojedina djeca predata tzv. islamističkim grupama i udruženjima sa zvaničnim vezama.
Međutim, Halk TV, stanica koja je kritična prema vladi, izvijestila je da je 60 djece smješteno u tri zgrade u istanbulskoj četvrti Beykoz, gdje su očigledno bila pod brigom tzv. islamističkih grupa.
Turska pred izborima, troškovi obnove broje se u milijardama
Budući da Turskoj predstoje predsjednički i parlamentarni izbori kasnije ove godine, vlada se našla na udaru kritika. Kampanja je nakratko prekinuta nakon zemljotresa, ali čini se da je sada ozbiljno ponovo pokrenuta.
Turski prdsjednik Recep Tayyip Erdogan 1. marta kritizirao je opoziciju u svom govoru i nagovijestio da će izbori biti pomjereni sa juna na 14. maj, potvrđujući najavu koji je dao još u januaru, prije katastrofe.
"Narod će, ako Bog da i kako se vrijeme bude približavalo, učiniti sve što je potrebno 14. maja", rekao je u Ankari. U petak se očekuje predsjednički dekret kojim će ovi datumi biti zvanični.
Još nije poznato kako će se glasati u gradovima koji su najviše pogođeni potresima. Bilo je prijedloga da bi birači iz pogođenog područja mogli glasati za predsjedničke, ali ne i parlamentarne izbore.
Također, rekonstrukcija nakon zemljotresa je ogroman zadatak jer je Turska već usred ekonomske krize.
Izvještaj Svjetske banke pokazuje da je zemljotres prouzrokovao materijalnu štetu u vrijednosti od 34,2 milijarde dolara (32,5 milijardi eura).
Prema podacima Turskog statističkog ureda, oko 14 miliona ljudi živi u 11 pokrajina koje su pogođene zemljotresom.
Ekonomista Mahfi Egilmez objavio je detaljnu studiju o ekonomskim posljedicama zemljotresa. U njemu je izračunao da će uklanjanje ruševina, popravka oštećenih stambenih objekata i infrastrukture kao i izgradnja novih domova iznositi ukupno 48,7 milijardi dolara. Kako je dodao, od tog iznosa će 27 milijardi dolara biti izdvojeno za izgradnju novih stambenih jedinica.
Ekonomisti kažu da će uništenje dovesti do povećane potražnje za mnogim proizvodima i uslugama, što će zauzvrat potaći inflaciju, koja je već visoka. Ekonomista Murat Kubilay rekao je za DW da očekuje da će inflacija dostići najmanje 50 posto do kraja 2023. godine.
Sloboda govora i štampe dodatno je ograničena u Turskoj nakon zemljotresa. Vrhovno vijeće za radio i televiziju (RTÜK) već je izreklo kazne u iznosu od oko osam miliona turskih lira (oko 426.000 dolara) za tri TV stanice zbog njihovog izvještavanja o zemljotresu.
Navijačima velikih fudbalskih klubova Fenerbahčea i Bešiktaša koji su nedavno pozvali Erdogana i njegovu vladu da podnesu ostavku zabranjeno je prisustvovanje sportskim događajima.
Stvarne brojke stradalih u Siriji i dalje nepoznanica
Dio sjeverne Sirije koji je pogođen zemljotresom već je bio razoren 12-godišnjim ratom koji je režim Bashara Assada vodio uz podršku Rusije i Irana. Mediji javljaju da je oko 8,8 miliona ljudi pogođeno zemljotresom, od kojih su mnogi sada beskućnici. Zvanično je bilo 5.900 smrtnih slučajeva, ali stvarna brojka je vjerovatno mnogo veća.
Većina ljudi u Siriji koji su pretrpjeli zemljotres, prvih nekoliko dana nije dobijala nikakvu pomoć. Jedan od razloga su bile blokirane granice. Iako se pomoć sada šalje u Siriju, ona ponovo ne stiže do ljudi kojima je potrebna.
Veliki dijelovi zone zemljotresa nisu pod potpunom kontrolom režima. Grad Idlib, zapravo posljednje uporište pobunjenika, uglavnom kontrolišu islamističke milicije. Ovdje živi više od dva miliona ljudi koji su pobjegli iz drugih dijelova Sirije. Posmatrači kažu da pomoć koja je službeno poslana u Siriju ne stiže ovdje.
Prije zemljotresa, već je oko 1,8 miliona raseljenih ljudi živjelo u improviziranim šatorima, skloništima i kućama na sjeverozapadu Sirije. Sada su mnogi prisiljeni živjeti na otvorenom na niskim temperaturama.
Ammar Fayyad je novinaru arapske službe DW-a rekao da su on i njegov sin traumatizirani i da žive u automobilu.
"Šatori koštaju između 200 i 400 dolara, a mi to ne možemo priuštiti, pa smo odlučili da ostanemo ovdje", rekao je.
