Na lokalnim izborima u BiH 2024. godine izabrano je 142 (grado)načelnika, a zanimljivo je da nijedan od njih nije mlađi od 30 godina, dok su se u prethodnim izbornim ciklusima mogli vidjeti kandidati te dobi.
Podaci Centralne izborne komisije (CIK) BiH govore da od 386 kandidata koji su se borili za čelne pozicije opština i gradova, samo pet ima 30 ili manje godina. Ovi podaci također potvrđuju tvrdnju da mladi nisu dovoljno zainteresirani za politički angažman, jer je samo 10,24 odsto od 3.177 izabranih odbornika u skupštinama opština i gradova mlađe od 30 godina.
Politički sistem BiH karakterizira dominacija velikih stranaka koje kontroliraju ključne procese, uključujući nominacije za kandidature. Mladi ljudi često nemaju priliku probiti se u stranačkim hijerarhijama koje favoriziraju starije i iskusnije kadrove, te postoje predrasude da mladi lideri nisu dovoljno ozbiljni zbog nedostatka iskustva ili percepcije da nisu dovoljno zreli za vođenje političkih funkcija.
Osim toga, političko učešće mladih u BiH ograničeno je i resursima – finansijskim, logističkim i društvenim – koje mladi često nemaju na raspolaganju. Kampanje su skupe, a mladi nemaju dovoljno pristupa mrežama podrške ili donatorima, niti znaju kako iskoristiti resurse koji su im na raspolaganju. Dodatno, nepovjerenje u političke institucije i percepcija da politika služi privatnim interesima, a ne javnom dobru, obeshrabruje mlade da se uključuju u političku arenu.
U političkoj situaciji koja ne stvara prostor za pozitivan društveni iskorak, mladi ne prepoznaju politiku kao sredstvo za ostvarivanje općih ciljeva, već kao područje za zadovoljenje ličnih interesa. Ovakav sustav djeluje demotivirajuće na angažman mladih u politici.
Takođe, mali broj žena koje su se usudile kandidirati za funkcije grado/načelnica – svega osam – dodatno pokazuje duboko ukorijenjene probleme u političkom sistemu BiH, gdje se i politička kultura često favorizira starije generacije, a mladi se suočavaju s nepovjerenjem u institucije, nedostatkom podrške i preprekom u obliku privilegija koje donose veze i resursi.
Na izborima je pravo glasa iskoristilo 51,86 odsto birača, dok 48,14 odsto birača nije učestvovalo. U RS je izlaznost bila 53,51 odsto, dok je u Federaciji BiH bila 45,07 odsto.
