Najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ukazuje da je sudbina srpske ekonomije u velikoj mjeri vezana za rješavanje statusa Naftne industrije Srbije (NIS). Dok se zemlja suočava s usporavanjem privrednog rasta i unutrašnjim političkim tenzijama, ključni faktor stabilnosti ekonomije postaje upravo problem vlasništva nad NIS-om.
Aktiviranje američkih sankcija 9. oktobra ove godine rezultiralo je blokadom nabavke sirove nafte za Rafineriju Pančevo, čime je zaustavljen njen rad. MMF u decembarskom izvještaju NIS opisuje kao “makrokritičnu naftnu kompaniju” (macro-critical oil company), ističući njen ključni značaj za državu.
Prenos vlasništva i fiskalni trošak
Jedno od centralnih pitanja, koliko bi Srbiju koštalo preuzimanje kontrole nad NIS-om, sada je dobilo i brojčanu procjenu. Prema MMF-u, prenos vlasništva od ruskih akcionara koji posjeduju 56 posto udjela na državu ili drugog partnera mogao bi zahtijevati od 0,5 do 2 milijarde eura (0,6 do 2,3 posto BDP-a), sa direktnim uticajem na platni bilans.
Stručnjaci MMF-a, međutim, naglašavaju da država ima dovoljno sredstava za otkup. Zahvaljujući visokim depozitima, ovaj proces mogao bi se realizovati bez povećanja budžetskog deficita.
- Državni otkup ruskog udjela, finansiran povlačenjem obilnih vladinih depozita kao transakcija “ispod crte” (below-the-line), ne bi uticao na fiskalni deficit niti zahtijevao dalju reprioritizaciju potrošnje - navodi se u izvještaju.
NIS – energetska žila kucavica Srbije
Razlog zašto je država spremna platiti toliku cijenu leži u činjenici da NIS nije obična kompanija, već ključni energetski stub zemlje. Rafinerija Pančevo pokriva čak 80 posto domaćih potreba za gorivom. MMF upozorava da bi njen prestanak rada izazvao katastrofalne posljedice. Oslanjanje na uvoz gotovih derivata stvorilo bi manjak od najmanje 20 posto ukupne potrošnje goriva, dok bi cijena takvog goriva bila i do 25 posto skuplja od domaće proizvodnje.
Ukoliko se status NIS-a ne riješi u planiranom roku, ciljajući na prvi kvartal 2026. godine, srpski budžet mogao bi pretrpjeti direktan udarac od 1 do 2 posto BDP-a. Gubitak prihoda obuhvatio bi PDV i akcize, ali i prihode od rudne rente, poreza na dobit i zarade koje NIS generiše. U najgorem scenariju MMF sugerira uvođenje “nacionalnog plana racionalizacije” kako bi preostale zalihe goriva bile dostupne samo prioritetnim korisnicima.
Makroekonomski izgledi zavise od NIS-a
Zaključak MMF-a je jasan: dok se ne riješi pitanje vlasništva NIS-a, srpska ekonomija ostaje u stanju neizvjesnosti.
- Makroekonomski izgledi zavise od rješavanja statusa NIS-a, pri čemu je njegov neometan rad glavni prioritet za vlasti - stoji u izvještaju.
Iako su protesti, energetska nesigurnost i globalne trgovinske tenzije usporili rast Srbije na 2,1 posto u 2025. godini, MMF vjeruje da bi brzo i uredno rješenje za NIS moglo otključati potencijal za oporavak već u 2026. godini. Ipak, taj oporavak dolazi po cijeni milijardi eura narodnog novca koji sada čeka na “depozitima za crne dane”.
