U posljednjim godinama, jug Evrope, koji je nekada bio označen kao najveći problem za Evropsku uniju i evrozonu, sada pokazuje pozitivne ekonomske pokazatelje, dok se ekonomija najveće evropske ekonomije, Njemačke, suočava s ozbiljnim problemima.
Portugal, Italija, Španija i Grčka su danas daleko od svojih kriznih dana, a španski premijer Pedro Sánchez nedavno je izjavio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu kako i zemlje Juga mogu biti dio rješenja zajedničkih ekonomskih izazova.
Sánchez se fokusirao na mogućnosti koje južne zemlje, poput Španije, imaju u proizvodnji čiste energije, posebno solarne energije, koja je postala ključni resurs u kontekstu energetske krize izazvane ratom u Ukrajini. Španija, prema njegovim riječima, ima potencijal da postane “najuspješnija ekonomija na svijetu”. Međutim, na širem evropskom nivou, situacija nije toliko optimistična. Ekonomija evrozone stagnira, dok je rast BDP-a u posljednjem kvartalu prošle godine bio gotovo zanemariv, prema podacima Eurostata.
Na samom sjeveru, Njemačka se suočava s ozbiljnim problemima. BDP te zemlje je pao za 0,2% u četvrtom kvartalu, što dovodi do zabrinutosti za cijeli europski blok. “Njemačka sve više zaostaje”, smatraju stručnjaci, a glavni ekonomista privatne banke Hauck Aufhäuser Lampe, Aleksander Kriger, ističe da će to imati dugoročne posljedice za cijelu eurozonu. Iako jug Evrope bilježi rast, ekspertima se čini da južne zemlje, unatoč svim naporima, neće moći preuzeti ulogu ekonomske lokomotive eurozone.
Gabriel Felbermajer, direktor austrijskog Instituta za ekonomska istraživanja (VIFO), tvrdi da to nije realno jer su južne zemlje jednostavno premale u odnosu na ekonomsku moć Njemačke i Francuske, koje zajedno čine više od 50% BDP-a evrozone. Takođe, slabost industrijske jezgre EU, uključujući i zemlje poput Češke, Poljske, i drugih, pogoršava situaciju, dok snažna industrijska jezgra sjevera i dalje dominira.
Međutim, u jadranskom i iberskom dijelu Evrope, turizam i poljoprivreda igraju ključnu ulogu u ekonomijama, a južne zemlje su u posljednjih nekoliko godina zabilježile niže stope inflacije, što je pozitivno uticalo na konkurentnost tih zemalja. Reformski napori koje su južne zemlje poduzele nakon dužničke krize evra sada se isplaćuju. Grčka, Španija i Portugal bilježe ekonomski rast, dok su Njemačka i drugi industrijski razvijeni sjeverni dijelovi EU suočeni s stagnacijom.
Njemačka trenutno pati zbog visoke cijene energije, koju je izazvala energetska kriza kombinovana s vlastitim odlukama vezanim za prijelaz na zelene izvore energije. Takođe, njemačka hemijska industrija i automobilska industrija, koje su temelj njemačke ekonomije, suočavaju se s velikim izazovima uslijed visokih cijena energije i strožih evropskih regulacija, što smanjuje konkurentnost.
Eksperti poput Hans-Vernera Sina smatraju da su visoke cijene energije i trgovinski ratovi dodatno usložnili situaciju, dok je ekonomija u Njemačkoj pod velikim pritiskom. Prošlogodišnji izazovi nisu još prošli, a stručnjaci poput Jorga Kremmera iz Commerzbanke procjenjuju da je rast u eurozoni u najboljem slučaju moguć, ali samo uz blagi oporavak. Njemačka, koja je izvozno orijentirana, suočava se s ozbiljnim prijetnjama zbog prijetnji carinama od strane SAD-a, dok visoke kamatne stope Evropske centralne banke i dalje koče investicije.
Iako su u Njemačkoj svjesni ozbiljnosti trenutne situacije, neki stručnjaci poput Roberta Habeka, bivšeg ministra ekonomije, ističu da je potrebno ozbiljno preispitati poslovne modele kako bi se suočili sa strukturalnim krizama koje su se razvile zbog visoke cijene energije. Evropska komisija predviđa blagi oporavak ekonomije evrozone do 2025. godine, dok stručnjaci vjeruju da će smanjenje kamatnih stopa od strane ECB-a biti ključno za poticanje rasta.
S obzirom na trenutne ekonomske slabosti sjevera, analitičari poput Felbermajera smatraju da je ključno da sjever sprovede potrebne reforme i poveća svoju konkurentnost, dok jug ne bi smio usporiti. Takođe, naglašava se važnost jačanja unutrašnjeg tržišta EU, što bi moglo doprineti ravnoteži i izjednačavanju ekonomskih razlika među regijama.
