Može li Zaljev zaustaviti izraelsku vojnu mašinu?
Guardian u pregledu svjetske štampe donosi tri ključne teme: prva se tiče političkog uticaja zaljevskih država koje je nedavno posjetio Donald Trump; druga se bavi usponom kineske dominacije na račun Sjedinjenih Američkih Država; a treća se fokusira na radna mjesta koja su sigurna od gubitka u eri dominacije umjetne inteligencije.
Počinjemo s britanskim Guardianom, koji je objavio tekst autorice Nasrin Malik, pod naslovom: "Trump je dao zaljevskim državama osjećaj moći, ali pravo pitanje glasi: mogu li one zaustaviti izraelski rat?"
Nasrin primjećuje ono što opisuje kao "temeljni raskorak" u načinu na koji pojedini mediji sa Bliskog istoka izvještavaju o Trumpovoj posjeti, kao i u političkim izjavama koje su je pratile. U isto vrijeme, kako navodi autorica, Izrael je pojačavao napade na Gazu, pokazujući time ignorisanje bilo kakvog pregovaranja o primirju. Istovremeno su se čule osude izraelskih napada.
Nasrin ističe kako je u trenutku kada je Trump dočekivan uz američke zastave i svečane protokole, ostala potpuno zanemarena činjenica da je upravo Trump lider zemlje koja vojno i politički podržava izraelsku vojnu kampanju koja destabilizira regiju.
"Biti gospodar svoje sudbine"
Autorica piše da je "raskorak bio glavna odlika te posjete", i postavlja pitanje: u šta konkretno zaljevske zemlje mogu uložiti svoju moć? Je li to težnja za većim ekonomskim rastom putem trgovinskih odnosa sa SAD-om? Je li riječ o političkoj slobodi da pokreću regionalne inicijative bez straha od kritike? Ili možda o uticaju na Washington da promijeni svoju politiku prema izraelsko-palestinskom sukobu?
Navodi da Trump još uvijek promoviše svoju "politiku etničkog čišćenja" kojom predlaže preseljenje stanovnika Gaze – ovaj put u Libiju – dok se istovremeno nastavlja izraelska kampanja okupacije novih dijelova Pojasa Gaze.
Počinje li era kineske dominacije?
Sljedeći tekst dolazi iz američkog New York Timesa, pod naslovom "U budućnosti će dominacija pripasti Kini na račun SAD-a", autora Kyla Chana, stručnjaka za kinesku industrijsku politiku sa Princetona.
Chan navodi da teoretičari već godinama govore o "kineskom stoljeću", vremenu u kojem Kina pretiče SAD i preusmjerava tok globalne moći prema Pekingu. Prema njegovom mišljenju, to vrijeme je možda već počelo – i kada jednog dana istoričari budu analizirali početak tog stoljeća, mogli bi ga locirati upravo u prve mjesece drugog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa.
Autor ističe da čak i postizanje privremenog trgovinskog primirja između Pekinga i Washingtona nije od značaja, jer američka administracija pokazuje kratkovidost i fokusira se na nebitne taktičke dobitke, dok istovremeno gubi stratešku bitku protiv Kine.
Trump, piše Chan, podriva temelje američke moći i inovacija. Njegove carine ugrožavaju pristup američkih kompanija globalnim tržištima i lancima snabdijevanja, dok istovremeno smanjuje javna i univerzitetska ulaganja u istraživanje, tjerajući talentovane naučnike da napuste SAD.
U kontrastu s tim, Kina sve više preuzima globalno vođstvo u ključnim industrijama poput čelika, aluminija, brodogradnje, baterija, solarne energije, električnih vozila, vjetroturbina, dronova, 5G opreme, elektronike, farmaceutskih komponenti i superbrzih vozova.
Chan upozorava da Trump i dalje opsesivno insistira na carinama, i vjerovatno ni ne shvata razmjere kineskog izazova. Ističe da Sjedinjene Države moraju shvatiti da Kina neće napustiti svoju državom vođenu ekonomsku strategiju niti će pristati na "pravedne" tržišne uslove kako ih Washington vidi.
Zaključuje da, ako obje zemlje nastave ovim putem, Kina će u potpunosti preuzeti dominaciju u naprednim industrijama – od automobila i čipova do MRI uređaja i komercijalnih aviona.
Sigurna radna mjesta u eri umjetne inteligencije
Na kraju, britanski The Express donosi članak pod naslovom "Tri posla sigurna od nestanka u doba umjetne inteligencije – i veoma dobro plaćena", u kojem prenose mišljenje suosnivača Microsofta, milijardera Billa Gatesa.
Gates smatra da će u budućnosti mnogi radnici morati da se pripreme za svijet u kojem vještačka inteligencija nije samo alat, već konkurent. Međutim, on vjeruje da postoje tri zanimanja koja će ostati tražena i otporna na zamjenu AI tehnologijama: programeri, stručnjaci za energetiku i biolozi.
Programeri, prema njegovim riječima, i dalje će biti potrebni jer umjetna inteligencija nema dovoljnu preciznost za pisanje kvalitetnog koda. Njihove prosječne godišnje plate, prema američkim izvorima, iznose oko 99.700 dolara.
Sektor energije, navodi Gates, suviše je kompleksan da bi ga AI mogla samostalno kontrolisati. Stručnjaci iz ovog sektora zarađuju i do 120.000 dolara godišnje, u zavisnosti od poslodavca.
Treće zanimanje koje će opstati su biolozi. Iako AI može pomoći u analiziranju podataka i dijagnostici, još uvijek nema sposobnost postavljanja novih hipoteza, što je ključni dio naučnog rada. Biolozi u SAD-u godišnje zarađuju oko 78.000 dolara.
Na kraju, izvještaji navode i da su sportisti – naročito profesionalni fudbaleri – među rijetkim zanimanjima koja su gotovo potpuno sigurna od zamjene tehnologijom i robotima.
