Vijest da je kompanija Neuralink američkog milijardera Elona Muska ugradila prvi čip u glavu pacijenta glasno je odjeknula svijetom.
Jedno od pitanja koje se nakon toga pojavilo u javnosti je da li će nas Musk ili velike kompanije koje razvijaju takvu tehnologiju na kraju jednog dana sve čipovati, jer se spekulisalo da bi Bill Gates mogao uz pomoć vakcina?
U slučaju Gejtsa, to je bila besmislena teorija zavjere, ali u slučaju Maska ovo pitanje ne izgleda tako besmisleno. Ako želimo odgovor na ovo pitanje sagledati na informisan način, potrebno je za početak istaknuti nekoliko važnih informacija.
Kako radi čip?
Neuralinkov čip, nazvan Telepatija, dizajniran je da se hirurški implantira u mozak kroz rupu u lobanji. Sadrži više od 1.000 mikroskopskih elektroda tanjih od pramena kose koje se povezuju s neuronima u mozgu. Ove elektrode su ključne za čitanje električnih signala iz mozga i njihovo pretvaranje u podatke koji se mogu interpretirati. Čip bi trebao omogućiti korisnicima da svojim mislima kontrolišu računar ili sličan uređaj, poput pametnog telefona.
Neuralinkov čip je testiran na miševima, svinjama i majmunima, a sada je po prvi put implantiran u ljudski mozak. U demonstracijama tehnologije na životinjama pokazalo se da mogu kontrolisati kompjutere, pa čak i igrati video igrice svojim mislima putem čipa.
Ova tehnologija interfejsa koja povezuje mozak sa računarskim uređajima naziva se BCI tehnologija (od Brain-Computer Interface).
Revolucija nije počela sa Muskom
Implantiranje prvih čipova u ljudski mozak može izgledati kao veliki korak u medicini i povezivanju ljudi s kompjuterima i umjetnom inteligencijom. Ali ta revolucija nije započela s Muskom.
Neuralink je osnovan 2016. Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je prvu kliničku studiju svog čipa u martu 2023., a prvi čip je uspješno implantiran u januaru 2024. godine.
Musk, jedan od osnivača Neuralinka, objavio je na Twitteru da se pacijent za sada dobro oporavlja i da su prvi rezultati pokazali obećavajuće otkrivanje neuronskih impulsa.
Neke kompanije su već napravile veliki napredak
Štaviše, neke kompanije su se pomjerile dalje od Neuralinka u posljednjih deset godina. Musk, nezadovoljan brzinom razvoja BCI-ja u svojoj kompaniji, pokušavao je da uhvati korak sa raznim potezima, uključujući i kupovinu drugih kompanija.
Na primjer, Blackrock Neurotech, biotehnološka kompanija sa sjedištem u Salt Lake Cityju, ugradila je moždane čipove u više od 50 ljudi do maja 2023., već je postigla ono za što je Neuralink u to vrijeme još uvijek tražio odobrenje FDA.
Nadalje, vjeruje se da Meta, matična kompanija Facebooka, radi na tehnologiji koja bi omogućila ljudima da kucaju svojim umom. Švicarski naučnici već su koristili sličnu tehnologiju kako bi pomogli čovjeku s odsječenom kičmenom moždinom da ponovo hoda.
Tako Musk nije prvi, ali je obično izazivao veliku pažnju, između ostalog i zato što je u svijetu poznat po velikim projektima i značajnim dostignućima, poput Tesla električnih automobila i raketa SpaceX, te zbog toga što je poznat, bogat i veoma vješt u PR-u.
Planovi čipovanja za blisku budućnost
Prema svim objavljenim informacijama i planovima Neuralinka, Musk za sada ne planira masovno čipovanje, pogotovo ne protiv volje naroda. Naprotiv.
Implantacija je namijenjena osobama koje imaju određene zdravstvene probleme koji se mogu riješiti odgovarajućim verzijama čipsa, na primjer slijepim, paraliziranim, osobama s epilepsijom i shizofrenijom, te onima koji boluju od neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti.
Svi potencijalni kandidati moraju ispuniti određene medicinske kriterije i dati informirani pristanak za implantaciju.
Do sada je na hiljade potencijalnih pacijenata pokazalo interesovanje za Neuralink, a kompanija planira obaviti 11 operacija u 2024., 27 u 2025., 79 u 2026., 499 u 2027. i 22.204 do 2030. godine. Dakle, masovno čipovanje za sada nije na pomolu, a svrha ugradnje za sada je liječenje ozbiljnih zdravstvenih problema.
Implantacija čipa nije jeftina
Ideja o masovnom čipovanju, pogotovo protiv volje ljudi, za sada nema previše smisla, između ostalog i zato što je jako skupa. Procjenjuje se da svaka operacija implantacije košta oko 10.500 dolara, što pokriva preglede, dijelove i rad, a očekuje se da će troškovi osiguravatelja biti oko 40.000 dolara po operaciji. Finansijski razumna osoba, a Musk je to dokazano, sigurno ne bi ni pomislila da čipira ljude koji nisu pacijenti u ovoj fazi razvoja tehnologije.
Budućnost - poboljšanje ljudskog mozga
Međutim, to ne znači da će svrha čipovanja zauvijek ostati ista. Postavlja se pitanje u kom pravcu će se ova tehnologija razvijati u budućnosti, kada bude jeftinija, dostupnija i namenjena za druge namene. Naime, interfejsi koji povezuju ljudski mozak sa kompjuterima bi se u budućnosti mogli koristiti za povećanje kognitivnih sposobnosti ljudskog mozga.
Kao što smo već naveli, Neuralink je najavio da su njegovi ciljevi u bliskoj budućnosti razvoj BCI-ja koji bi povezivali ljudski mozak sa protezama, kompjuterima i pametnim telefonima i drugim digitalnim sistemima koji bi im pomogli da prebrode različite neurološke poteškoće i stanja.
Ali ovi BCI bi također mogli poboljšati komunikaciju između čovjeka i računara i, u doglednoj budućnosti, možda čak i omogućiti ljudskom mozgu da se spoji s umjetnom inteligencijom.
Na primjer, BCI bi mogli omogućiti brzu komunikaciju između ljudi bez potrebe za razgovorom ili pisanim jezikom i lak pristup informacijama i digitalnim iskustvima. To bi omogućilo prevazilaženje jezičkih barijera i otvaranje novih mogućnosti za razmjenu misli i ideja. Ovo je vjerovatno jedan od razloga zašto je Musk svoj novi čip nazvao Telepathy tokom prezentacije.
BCI bi također trebali omogućiti ljudima pristup superkompjuterima i ogromnoj količini znanja, vještina, stručnosti i informacija. Musk vjeruje da bi BCI jednog dana mogli biti najbolja zaštita za ljude od egzistencijalnih rizika koje bi napredna umjetna inteligencija mogla predstavljati. Drugim riječima, AI će teže zamijeniti ili nadmašiti ljude povezane s umjetnom inteligencijom, svojevrsne kiborge, nego ljude bez takvih sučelja.
Ugrađen moždani čip u čovjeka
Koliko će kontrole uma imati čipirani mozak?
Činjenica da u bliskoj budućnosti neće biti masovnog čipovanja ne znači da povezanost ljudskog mozga sa kompjuterima i veštačkom inteligencijom ne nosi sa sobom etičke sumnje koje bi trebalo na vreme razmotriti. Neurolog kaže da prvi etički problemi nastaju kada se zapitamo koliku kontrolu ima čipovani mozak pri povezivanju sa računarom.
"Može li uspješno izolirati ili filtrirati one misli da ne želi doći u kontakt sa sučeljem? Jer ako ne može i ako se čip ne može jednostavno isključiti, onda je pitanje da li osoba može čuvaju privatnost svojih misli. Taj problem dolazi do izražaja ako možemo očekivati sistematsko skladištenje podataka na osnovu moždanih aktivnosti pacijenta, a kasnije i sistematsko korištenje podataka u neterapeutske svrhe“, kaže naš etičar.
Šta znači dobrovoljni pristanak?
Neurolog kaže da bi se moglo tvrditi da ljudi pristaju na čuvanje ličnih podataka u trenutku kada pristanu da im se ugradi čip.
"Međutim, pitanje je da li osoba može na to pristati na informisan način, odnosno da li ima jasnu predstavu o tome šta znači da su sve ili barem većina njegovih misli snimljene. Misli su nekontrolisane, nestalne i često privatno s razlogom. Lako mogućom popularizacijom i pojeftinjenjem ove tehnologije, izvjesno je da ćemo se suočiti sa vrlo ozbiljnim opasnostima po slobodu i privatnost misli i mišljenja", objašnjava neurolog.
Dodaje da će s vremenom upotreba ovakvih čipova sigurno postaviti dodatna pitanja.
"Ako bi nam čip pružio pouzdan uvid u misli, zašto bismo se oslanjali na pogrešna i stara svjedočenja povremeno zasnovana na konfabulaciji na suđenjima? Zašto ne bismo direktno upali u mozak optuženog? Je li tako nešto moralno? I predstavlja li klizav teren u još masovnijoj i još problematičnijoj upotrebi BCI? Takav ishod nije nezamisliv", upozorava naš etičar.
