Zamrznuta imovina za 11 bh. državljana povezanih s terorizmom: BiH provodi međunarodne obaveze
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je pojedinačne odluke o zamrzavanju finansijskih sredstava i druge imovine za 11 državljana BiH koji se dovode u vezu s krivičnim djelima terorizma, uključujući i finansiranje terorističkih aktivnosti te učešće na stranim ratištima.
Prema zvaničnim informacijama, riječ je o osobama koje su se priključile vojnim i paravojnim formacijama izvan granica BiH, a za nekima od njih su ranije raspisane međunarodne potjernice.
Obaveze prema međunarodnim rezolucijama i MONEYVAL-u
Iz Vijeća ministara BiH saopćeno je da su odluke donesene u skladu s obavezama koje proizlaze iz Rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, kao i kroz primjenu domaćeg mehanizma za uvrštavanje na liste sankcionisanih osoba.
Naglašeno je da ove mjere imaju preventivni karakter i da im je cilj zaštita sigurnosti Bosne i Hercegovine, ali i ispunjavanje međunarodnih obaveza, uključujući zahtjeve koje pred državu postavlja MONEYVAL u oblasti finansijskih sankcija za terorizam.
Istaknuto je i da zamrzavanje imovine ne predstavlja utvrđivanje krivične odgovornosti niti prejudicira ishod eventualnih sudskih ili tužilačkih postupaka.
Imena na listi
Među osobama obuhvaćenim odlukom nalazi se i Nusret Imamović iz Gornje Maoče, koji je 2013. godine napustio BiH i pridružio se ekstremističkim formacijama u Siriji. Njegova trenutna lokacija nije poznata, a njegovo ime se ranije našlo i na globalnim listama najtraženijih osoba zbog povezanosti s terorizmom.
Na listi su i Emir Ćelam, rođen 1984. godine u Bosanskoj Gradišci, za kojim je prije nekoliko godina raspisana međunarodna potjernica, kao i Jasmin Grabus, za kojeg su pojedini regionalni mediji izvještavali da je poginuo na sirijskom ratištu.
Odlukom su obuhvaćeni i Muradif Hamzabegović, Azur Karasuljić, Hariz Mešanović, Adem Mešanović, Meho Mešanović, Aleksandar Ružić, Edin Zukić i Sena Hamzabegović.
Prema ranijim sudskim postupcima, Sena Hamzabegović je bila optužena za finansiranje odlazaka bh. državljana na strana ratišta, ali je pravosnažno oslobođena optužbi, nakon čega je Sud BiH prihvatio njen zahtjev za naknadu štete.
Bijeg iz Sirije i premještanje u Libiju
Prema dostupnim podacima, Nusret Imamović je nakon odlaska u Siriju 2013. godine prvo djelovao u okviru formacije poznate kao Nusra front, a kasnije se dovodio u vezu i s tzv. Islamskom državom. Nakon slabljenja i raspada tih struktura, 2018. godine je, prema medijskim izvještajima, napustio Siriju i s porodicom prešao u Libiju, gdje se povezao sa snagama tadašnje Vlade nacionalnog sporazuma.
Pojedinačne odluke o zamrzavanju imovine bit će objavljene na službenoj internet stranici Ministarstva sigurnosti BiH, kao i u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“.