Početkom tekuće sedmice CNBC je upozorio na "lagani" berzovni pad cijena sirove nafte uslijed najava povećanja proizvodnje u SAD-u i pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.
Prenoseći saznanja dijela tržišnih analitičara da je unutar zajednice najvećih proizvođača nafte OPEC-a nastao spor oko smanjenja proizvodnje u idućoj godini, portal američke televizije CNBC iznosi procjenu da bi barel sirove nafte u 2025. mogao pasti ispod 40 dolara.
Ako se spomenuti scenarij obistini, iduće bi godine moglo doći do pada cijena nafte od 40 posto u odnosu na rezultate trgovanja barelom sirove nafte, naprimjer, na njujorškoj burzi ove srijede kada su se, ovisno o vrsti nafte, postizale zaključne cijene između 67 i 72 dolara.
Još sredinom oktobra, podsjetimo, na njujorškoj berzi trgovanja su zaključivana na cijeni od 75 dolara, a početkom jula na cijeni od 83 dolara za barel.
“Postoji veći strah od cijena nafte u 2025. nego što je bilo godinama ili bilo koje godine koje pamtim, od Arapskog proljeća”, kazao je Tom Kloza, globalni voditelj energetskih analiza u OPIS-u, agenciji za izvješćivanje o cijenama nafte.
Komentirajući nesuglasice unutar OPEC-a oko daljnjeg obuzdavanja proizvodnje nafte, Kloza ocjenjuje kako su članice OPEC-a uvidjele da im se nakon dosadašnjih dogovora o smanjenju proizvodnje tržišni udjeli smanjuju.
“Spuštanje cijene moglo bi ići na 30 ili 40 dolara po barelu ako se OPEC povuče i ne postigne nikakav pravi sporazum o obuzdavanju proizvodnje”, dodaje Kloza.
Strmi pad
Voditelj energetike, klime i resursa u Eurasia Grupi Henning Gloystein u analizi kretanja cijena nafte u idućoj godini za CNBC polazi od ocjene da rast potražnje za naftom sljedeće godine vjerovatno neće biti puno veći od milion barela dnevno.
“Potpuni izostanak smanjenja opskrbe OPEC-a u 2025. nedvojbeno bi doveo do vrlo strmog pada cijena sirove nafte, vjerovatno prema 40 dolara po barelu”, ustvrdio je Gloystein.
Viši energetski analitičar MST Marqueea Saul Kavonic iznio je CNBC-u uvjerenje kako bi kombinacija u scenariju OPEC-ovog smanjenja ‘rezova‘ u proizvodnji bez obzira na potražnju ‘dovela do cjenovnog rata oko tržišnog udjela koji bi mogao dovesti naftu do najnižih razina neviđenih od Covida‘.
Spomenuti portal podsjeća da je OPEC u septembru ove godine odgodio odluku o smanjivanju proizvodnje kako bi se zaustavio pad cijena nafte.
“Smanjenje od 2,2 miliona barela dnevno koje je provedeno tokom drugog i trećeg tromjesečja, trebalo je isteći krajem septembra. Početkom ovog mjeseca naftni je kartel ponovno odlučio odgoditi planirano povećanje proizvodnje nafte za još mjesec dana do kraja prosinca”, dodaje CNBC.
Portal napominje kako je na cijene nafte utjecao spori oporavak potražnje iz Kine, druge najveće svjetske ekonomije i vodećeg uvoznika sirove nafte nakon pandemije Covida i ukazuje na dio mjesečnog izvještaja OPEC-a objavljenog u utorak u kojem je snižena prognoza rasta globalne potražnje za naftom za 2025. s 1,6 miliona barela dnevno na 1,5 miliona barela dnevno.
“Cijene nafte su pod pritiskom i zbog vidljivo preopskrbljenog tržišta, posebno budući da ključni proizvođači nafte izvan OPEC saveza poput SAD-a, Kanade, Gvajane i Brazila također planiraju povećati ponudu”, upozorio je Henning Gloystein.
Energetski strateg Citibanka Martoccia Francesco CNBC-u je prenio raspoloženje s tržišta o “konsenzusu da će se iduće godine izgraditi znatne zalihe nafte”.
“Ako grupa proizvođača nastavi sa svojim proizvodnim planom, tržišni bi se višak mogao gotovo udvostručiti dosežući čak 1,6 miliona barela dnevno”, rekao je Francesco.
Čak i ako OPEC ne ukine rezove, prema procjenama Citibanka, budućnost cijena i dalje je prijelomna.
Analitičari Citija očekuju da će prosječna cijena Brenta iduće godine iznositi 60 dolara po barelu.
Kao i gotovo svaka analiza ovih dana u svjetskim medijima, tako je i CNBC-ova o cijenama nafte u idućoj godini uključila i ‘faktor Trump‘.
“Medvjeđe izglede tržišta dodatno potiče nadolazeća administracija novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, čiji povratak neki povezuju s potencijalnim trgovinskim ratom”, prenosi CNBC razmišljanja analitičara s kojima su kontaktirali.
Ako doista dođe do trgovinskog rata, komentira Tom Kloza, a mnogi ekonomisti misle da je trgovinski rat moguć, a posebno protiv Kine, mogli bismo vidjeti puno, puno niže cijene.
“Trump je također reklamirao politiku ‘buši, dušo, buši‘ (drill, baby, drill op. a) za američke proizvođače, obećavši da će prepoloviti cijene energije. Da bi se to dogodilo s maloprodajnim cijenama benzina, nafta bi trebala pasti na ispod 40 dolara po barelu”, upozorio je Matt Smith, Kplerov vodeći naftni analitičar.
“Trenutno su maloprodajne cijene benzina na “slatkoj tački” od tri dolara po galonu, gdje potrošači ne osjećaju pritisak, a cijene sirovina još uvijek su dovoljno visoke za proizvođače – dodao je Smith.
Početkom tekuće sedmice CNBC je upozorio na “lagani” berzovni pad cijena sirove nafte uslijed najava povećanja proizvodnje u SAD-u i pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.
