Šerijatsko pravo u islamskim zemljama za mnoge je bilo temelj muslimanske zemlje.
Pravni poredak zasnovan na Kuranu bio je uobičajen, pa nije ni čudo što je Mustafa Kemal iznenadio gotovo sve kada ga je u svojoj novoj Republici Turskoj 8. aprila 1926. zamijenio sekularnim zakonom.
Osmansko carstvo se raspalo na kraju Prvog svjetskog rata. Trebalo je da prođe samo nekoliko minuta otkako je Konstantinopolj objavio rat Antanti da bi Britanci i Francuzi seli za sto i dogovorili ko će zauzeti koju teritoriju kada se Carstvo raspadne. Na mirovnoj konferenciji u Parizu dogovoreno je da preostala turska teritorija bude podijeljena između Grka, Italijana, Britanaca, Francuza i Arapa. Rusi sigurno ne - prerano su izašli iz rata, pa im neće ništa dati. Područje oko Carigrada trebalo je postati međunarodni protektorat, a bivša osmanska država bi se svela na središnji dio Anadolije.
Međutim, Ataturk i njegove pristalice ne pristaju na ovaj sporazum. Oni započinju novi rat za nezavisnost i uskoro uspostavljaju novu tursku državu, onu čije granice još uvijek prepoznajemo na karti svijeta.
Mustafa Kemal Ataturk postaje prvi predsjednik Republike Turske i odmah se baca na reformu zemlje. Njegovo mišljenje o starom Osmanskom carstvu bilo je negativno i smatrao je da nova Turska ne može funkcionisati na sličan način jer će i ona propasti u budućnosti.
Političke i kulturne reforme
Promjene koje je uveo Mustafa Kemal imale su za cilj modernizaciju Turske i njeno približavanje evropskim zemljama. Latinica je uvedena kao glavno pismo i u politici sada vlada višestranački sistem. Ataturk u svojim javnim obraćanjima nosi modernu, zapadnjačku odjeću umjesto raskoši koju su nosili bivši sultani, a zabranjuje i nošenje tradicionalnih turskih šešira - fesova.
Bio je i veliki pobornik sekularizacije, pa je osnovao dva važna univerziteta koja nisu imala nikakve veze s vjerskim krugovima. Sekularna politika je uticala i na prava žena: prvo im je dao veća prava u pogledu nasljeđivanja i razvoda, a zatim su 1930. godine dobile pravo glasa. Četiri godine kasnije mogli su biti birani i na političke funkcije.
Ove reforme naišle su na otpor u tradicionalnim muslimanskim krugovima. O reformama se mnogo pisalo u medijima, ali i diskutovano u akademskim krugovima. Konzervativci su ga kritizirali zbog odstupanja od općih muslimanskih principa, ali to ga nije uticalo.
Reforme u pogledu ženskih prava, kao i kulturne reforme, omogućene su jer je stari šerijatski zakon zamijenjen novim inspiriranim švicarskim građanskim pravom. Republika Turska je nastala iz Osmanskog Carstva, ali njen politički i kulturni identitet je potpuno drugačiji od onog koji je nosilo Osmansko Carstvo.
