Iako su naredni opšti izbori tek 2026. godine, politička pozicioniranja u Bosni i Hercegovini već su krenula, a posebno dinamično postaje na sceni kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Već sada je izvjesno da će u utrci za ovu funkciju biti najmanje tri kandidata, a moguće je i više, što dodatno usložnjava ionako komplikiranu političku realnost zemlje s tri konstitutivna naroda i duboko ukorijenjenim nacionalnim podjelama.
Prema trenutnim najavama, HDZ BiH – stranka koja se godinama pozicionira kao glavni politički predstavnik Hrvata u Bosni i Hercegovini – imat će svog kandidata, kao i HDZ 1990 koji predvodi koaliciju manjih hrvatskih stranaka. U utrku bi se mogao uključiti i Zlatko Miletić, delegat iz Kluba Hrvata u Domu naroda PSBiH, koji sve češće figurira kao potencijalni kandidat koji računa na podršku birača iz bošnjačkog korpusa, slično kao i aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda – Željko Komšić.
Moguće je da će i Demokratska fronta ponovo isturiti svog kandidata, što bi dodatno povećalo broj kandidatura i učinilo hrvatsku izbornu trku još kompleksnijom. Podsjetimo, Komšić je 2022. godine četvrti put izabran u Predsjedništvo, osvojivši više glasova nego kandidatkinja HDZ-a Borjana Krišto, zahvaljujući dominantnoj podršci iz većinskih bošnjačkih područja.
Središnja tačka ovogodišnjih spekulacija i političkih kalkulacija ostaje neriješeno pitanje izmjena Izbornog zakona BiH. Već godinama traju napori, posebno iz redova hrvatskih stranaka, da se osigura izborni mehanizam koji bi garantovao da Hrvati sami biraju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Trenutni sistem omogućava da član Predsjedništva iz reda Hrvata bude izabran glasovima većinskog bošnjačkog naroda, što izaziva ogorčenje i političku blokadu unutar hrvatskog političkog korpusa.
Kao dodatno pogoršanje stanja, političko djelovanje pojedinih kandidata dodatno podgrijava atmosferu. Tako, naprimjer, potencijalni kandidat Miletić često se svrstava uz političke stavove Kluba Bošnjaka u Domu naroda, što dodatno iritira one koji smatraju da se time ugrožava ideja konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda u BiH.
Nedavno su se stranke okupljene oko HDZ-a 1990 – uključujući HSS, HNP i HDS – dogovorile o zajedničkom nastupu na izborima, uz najavu da će imati vlastitog kandidata za Predsjedništvo. Iako i oni tvrde da će pokušati izdejstvovati promjene Izbornog zakona, ne odbacuju mogućnost učešća u izbornoj trci ni pod sadašnjim pravilima.
Ostaje da se vidi hoće li do 2026. godine doći do promjena koje bi omogućile da svaki konstitutivni narod bira svoje legitimne predstavnike. U protivnom, BiH će vjerovatno ponovo svjedočiti scenariju u kojem politički predstavnici jednog naroda budu izabrani voljom drugog, što dodatno potkopava povjerenje i funkcionalnost već krhkog sistema.
U svakom slučaju, naredni predsjednički izbori u BiH mogli bi biti svojevrsni test političke volje za reforme i ispit demokratske zrelosti države koja već decenijama funkcioniše na ivici institucionalne krize.
