Nakon deset godina "finansijskog čistilišta", Grci su konačno prebrodili tešku ekonomsku i socijalnu krizu, a svjetske rejting agencije oslobodile su grčke državne obveznice oznaka "loših" investicija, a Grčka je zabilježila privredni rast od preko dva posto već drugu godinu, iako grčko stanovništvo i dalje loše živi, pokazuje zvanična statistika Eurostata.
Skromnije od Grka u EU žive samo Bugari, jer njihova kupovna moć jedva dostiže 60 posto prosjeka u Evropskoj uniji, a prema posljednjim saznanjima zavoda za statistiku EU, kupovna moć i bruto proizvod po stanovniku u Zapadni Balkan je još slabiji - samo negdje oko 50 posto prosjeka EU.
Najbogatiji građani su Luksemburg i Irska, 140 posto i 112 posto iznad prosjeka EU, a slijede Holanđani, Danci i Austrijanci.
Francuzi su tačno u sredini, a na začelju su, pored Grka i Bugara, još Litvanci, Slovaci i Hrvati.
Grčka se oporavila od krize potrošivši 10 godina na ogromne dugove od preko 360 milijardi eura na račun javnih rashoda, plata i penzija, dok inflacija ne jenjava, posebno visoke cijene hrane, benzina i stanarine, troškovi života su i dalje veoma visoko .
Oporavak grčke privrede odvijao se na grbači naroda, kažu nezadovoljni sindikati i ljevičarski ekonomisti, ali vlada desnog centra premijera Kyriakosa Micotakisa ukazuje na odlične ekonomske rezultate i predviđa da će inflacija uskoro pasti i životni standard će početi da raste.
„Grčka se već deset godina udaljava od EU, a u narednoj deceniji će se približavati, jer je povratila povjerenje investitora“, kaže glavni ekonomski savjetnik premijera Micotakisa Aleksis Patelis.
On ukazuje na činjenicu da su svjetske rejting agencije skinule oznaku "trule" sa grčkih državnih obveznica, dok je britanski nedjeljnik "Ekonomist" grčku ekonomiju ocijenio kao "najnapredniju u 2023. godini".
Ali koliko dugo će grčko stanovništvo morati čekati da ovo "ekonomsko čudo" bude od koristi za mase, a ne samo za dioničare, kompanije, banke i strane investitore.
Grci još pamte da su prije evropske i svjetske finansijske krize 2008. živjeli sasvim pristojno, budući da je bruto domaći proizvod po stanovniku Grčke prije toga bio 95 posto prosjeka u EU.
Ipak, čini se da je nešto krenulo, jer je ove godine vlada povećala minimalnu zagarantovanu platu sa 780 eura bruto na 830 eura, iako sindikati ukazuju da je godišnja plata u Grčkoj i dalje 25 odsto ispod prosjeka EU, a penzije izjednačene.
Stanovništvo i dalje pati od visokih troškova života, a prema podacima Centralne banke Grčke, 27 posto Grka i dalje živi na pragu siromaštva.
