U simboličnom manevru diplomatske gimnastike, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je u Ukrajinu, prvi put od početka ruske agresije u februaru 2022. godine.
Posjeta se dešava svega nekoliko dana nakon što su ruski zvaničnici optužili srpske firme za "pucanje Moskvi u leđa" isporukama municije Ukrajini, a svega nekoliko sedmica nakon što je Vučić šetao Crvenim trgom sa Putinom.
Na samitu "Ukrajina – Jugoistočna Evropa", Vučić se ukazao kao potencijalni rekonstruktor ratom razorenih ukrajinskih gradova, nudeći obnovu jedne ili dvije urbane cjeline ili manje regije, navodno u cilju pomoći ukrajinskom narodu i jačanja bilateralnih odnosa.
"Želio bih dobiti vašu podršku, predsjedniče Zelenski, kako bih izabrao jedan ili dva grada ili neku manju regiju koju možemo obnoviti. Mislim da bi to bilo nešto vrlo vidljivo za ljude u Ukrajini", poručio je Vučić, prenosi agencija Tanjug, pod kontrolom njegove vlasti.
Pozivajući se na primjer Azerbejdžana, koji je već učestvovao u obnovi u Ukrajini, Vučić je istakao da takav potez ima i političku težinu. Njegova izjava da Srbija ostaje dosljedna Povelji UN-a i principima međunarodnog prava, uključujući teritorijalni integritet, djeluje kao pokušaj balansiranja na diplomatskoj žici – između podrške Ukrajini i očuvanja bliskih veza s Rusijom.
"Uvijek smo zagovarali teritorijalni integritet i u tome ćemo biti čvrsti", dodao je Vučić, naglašavajući da to "može biti korisno i Ukrajini".
Iako je Vučić poručio da je "počastvovan" boravkom u Odesi i zahvalio na gostoprimstvu, njegov dolazak nosi brojne političke poruke koje idu daleko izvan obične diplomatske kurtoazije. U domaćem kontekstu, posjeta se može tumačiti kao pokušaj smanjenja međunarodnog pritiska zbog višegodišnjeg odbijanja Srbije da uvede sankcije Rusiji, uprkos agresiji na Ukrajinu.
Istovremeno, Vučićeva Odesa dolazi nakon što je viđen rame uz rame s Vladimirom Putinom na Crvenom trgu, tokom parade povodom 80. godišnjice pobjede nad nacizmom – događaja koji je postao paravan za rusku propagandu o aktuelnom ratu u Ukrajini. Prisustvo srpskog oružja na ukrajinskom frontu nikada nije zvanično potvrđeno, ali ni odlučno demantovano, što dodatno produbljuje sumnje o Vučićevoj dvostrukoj igri.
Srbija i dalje pokušava igrati neutralnu ulogu između Istoka i Zapada, između autokratije i demokratskih vrijednosti, između istorijskih veza s Moskvom i kandidatskog puta ka EU. Ova posjeta Zelenskom može biti shvaćena kao potez za vanjsku upotrebu – poruka Bruxellesu da se Srbija okreće evropskom kursu, dok se istovremeno čuvaju veze s Moskvom u sjeni.
Za Ukrajince, Vučićeva ponuda obnove može izgledati korisno, ali ne mora biti dočekana bez sumnje. Za Srbiju, ona je najviše potez samopromocije i izbjegavanja geopolitičkog svrstavanja u vremenu kada se svijet sve više dijeli na jasno definirane blokove.
