Nastavak unutrašnjih borbi, eskalacija tenzija sa Zapadom pod bilo kojim izgovorom ili uslovno angažovanje u nagodbi... Ovo je nekoliko scenarija koje su stručnjaci iznijeli za opcije Hutija nakon prestanka neprijateljstava s Izraelom.
Jemenski stručnjaci vjeruju da bi Huti milicije mogle pribjeći ovim opcijama "u skladu s vjerovatnoćom obnovljenog sukoba između Irana i Izraela i Sjedinjenih Država, ili ako mirovni napori za suzbijanje eskalacije Huta u svim smjerovima posustanu".
Jemenski vojni stručnjak, brigadni general Jaser Saleh, kaže da Huti milicije "proživljavaju prekretnicu u kojoj ne znaju svoju sudbinu; u vrijeme kada je rat u Gazi završen, nisu proglasili niti objavili gdje će biti njihova sljedeća destinacija, iz nekoliko razloga, od kojih je najvažniji mogućnost da Iran bude podvrgnut izraelskom napadu, pored mogućih prijetnji samim Hutima".
Prema Salehu, Huti milicije se također boje "suočavanja sa sudbinom libanskog Hezbolaha i Assadovog režima u Siriji, te se stoga na dramatičan način klanjaju oluji".
U razgovoru, on ističe da „Huti milicije nemaju mnogo opcija, iako žele rat i žive od njega“.
Hoće li se operacije u Crvenom moru nastaviti?
Prema vojnom stručnjaku, Huti milicije su implicitno zaustavile ove napade, na osnovu nedavnog pisma načelnika štaba Hutija, Youssefa al-Madanija, upućenog Hamasu.
Ali milicije su prethodile ovoj poruci izjavom kada je potpisan sporazum o prekidu vatre u Gazi, potvrđujući da će "nastaviti napade ako Iran bude pod bilo kakvim pritiskom ili sankcijama, ili ako bilo koji iranski posrednik u regiji bude ponovo napadnut".
Saleh smatra da "Huti milicije čekaju da vide kako će se stvari odvijati", posebno zato što su utkali niti za sprovođenje međunarodne agende koja nije iranska.
Strahovi od unutrašnje eskalacije
Jemenski stručnjak potvrđuje da se grupa boji lokalne eskalacije koja se poklapa sa njenim sukobom s Izraelom, jer vojne operacije na terenu zahtijevaju od njenih vođa operativno upravljanje i prisustvo na terenu, što ih čini izloženim svakom izraelskom ciljanju, te stoga prvi nivo rukovodstva može biti izložen direktnim napadima.
Saleh vjeruje da „ako se sukob s Izraelom efektivno okonča, možemo svjedočiti eskalaciji Huta i u lokalnom i u regionalnom kontekstu“.
3 opcije za Hute
Sa svoje strane, vojni stručnjak pukovnik Mohsen Naji iznio je tri opcije za Huti milicije u slučaju završetka sukoba s Izraelom:
Ograničena unutrašnja eskalacija protiv svojih protivnika u Jemenu kako bi se nametnula nova realnost na terenu. Eskalacija sa Zapadom pod bilo kojim izgovorom, uz povratak politici manevrisanja na unutrašnjem planu kroz dvostruki diskurs koji govori o miru, a istovremeno ometa njegovu implementaciju.
Grupa bi se uslovno angažovala u sveobuhvatnom sporazumu ako bi shvatila da ravnoteža snaga više nije u njenu korist i da Iran više nije u mogućnosti da joj vojno i logistički pomaže kao prije, ali pod uslovima koji bi joj garantovali priznanje njenog autoriteta i omogućili joj da zadrži kontrolu nad Sanom i njenim područjima uticaja. Naji zaključuje da bi Hutiji preferirali opciju "održavanje statusa quo bez potpunog mira ili sveopćeg rata, jer im to daje najveći stepen kontrole bez značajnih ustupaka".
Patnja od slabosti i ranjivosti
U tom kontekstu, jemenski istraživač Yaqoub Al-Sufyani smatra da „postoji napredak u nivou vojnih sposobnosti Huta, ali praktično oni pate od slabosti vezane za to ko će naslijediti glavne vojne lidere na vrhu piramide grupe, poput načelnika generalštaba ili ministara odbrane i unutrašnjih poslova, čija sudbina do sada nije poznata.“
U intervjuu za Al-Ain News, on ističe da je ovo stanje izloženosti dovelo Hute do "vrste histerije", kroz vršenje hapšenja tu i tamo, uključujući zaposlenike UN-a i akademike, što ograničava mogućnosti grupe u sadašnjoj fazi.
Al-Sufyani smatra da Huti milicije "prije svega traže, a njihov glavni cilj je ostvarivanje ekonomske dobiti u okviru mape puta, a ako se to ne postigne, pribjegnut će vojnoj eskalaciji".
