DESTABILIZACIJA U REŽIJI POLITIČKIH IGRAČA

Napadi na ključne institucije BiH: Ko ruši temelje države?

Milorad Dodik Elmedin Konakovic

Bosna i Hercegovina suočava se s napadima iznutra i izvana, a mete su uvijek iste – Ured visokog predstavnika (OHR), Sud BiH i Ustavni sud BiH. Sve intenzivniji napadi usmjereni su prema ovim institucijama jer one uklanjaju neustavne odredbe i stežu obruč oko odgovornih. Nervozni akteri, kako domaći tako i strani, nastoje destabilizirati državne strukture, ne mareći za dugoročne posljedice svojih postupaka.

Na političkoj sceni, zbližavanje do jučer suprotstavljenih stranaka pokazuje koliko je duboka neraskidiva veza među akterima. Nekada oštro razdvojeni po pitanjima vladavine prava i institucionalne reforme, danas su ujedinjeni u borbi protiv institucija koje ne podržavaju njihove interese. Iako su u prošlosti pojedini politički akteri zagovarali zatvaranje OHR-a, godinama nisu radili na ispunjavanju uvjeta potrebnih za njegovo povlačenje. Sada, kada OHR odlučno djeluje, zahtjevi za njegovim gašenjem sve su glasniji, i to od istih onih kojima je nekada bio „potreban“.

Savez interesa doveo je do iznenađujuće bliskih odnosa između stranaka koje formalno zastupaju suprotne stavove. Partnerstva su se formirala na osnovu zajedničkog interesa – destabilizacije pravosudnog sistema i napada na institucije koje garantuju stabilnost i vladavinu prava. S jedne strane, sve je izraženiji utjecaj stranih aktera koji žele oslabiti poziciju OHR-a, dok su s druge, pojedini domaći politički akteri izgradili diskurs kojim opravdavaju napade na ključne institucije.

Opozicija ovakvim potezima smatra da ovakvi napadi imaju za cilj podrivanje pravosudnog sistema, dok pritisak raste svakodnevno. Razni politički faktori, iako naizgled suprotstavljeni, otvoreno kritiziraju Sud BiH kad god presude nisu po njihovom ukusu. Bez obzira na neslaganja među strankama, izgleda da je zajednički interes – oslabljenje ključnih državnih struktura – postao njihov konsenzus.

Neki posmatraju ovu situaciju kao uvod u ozbiljnije narušavanje političkog sistema, dok određeni politički akteri koriste ovu atmosferu za građenje narativa o nefunkcionalnoj državi. Rezultat su konstantni udari na institucije koje predstavljaju stub pravnog poretka i napredak Bosne i Hercegovine prema euroatlantskim integracijama.

Pitanje ostaje: da li će građani i međunarodni akteri prepoznati ozbiljnost situacije i stati u obranu temeljnih institucija države?