U četvrtak, 18. april, Bosna i Hercegovina je bila poprište intenzivne političke aktivnosti, koja je potaknuta najavom rezolucije o genocidu u Srebrenici koja treba biti izglasana u Ujedinjenim narodima 2. maja. Rezolucije je doveo do intenzivnih političkih reakcija, prije svega od strane političkih lidera iz Republike Srpske (RS) i Republike Srbije.
Milorad Dodik, predsjednik RS-a, prednjači u javnim nastupima koji su bili obilježeni minimiziranjem i negiranjem genocida u Srebrenici. Njihovi govorili su izazvali kontroverze i podijeljene reakcije, a posebno je bilo zapaženo korištenje političkih simbola poput zastava Ratka Mladića i podrške ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Izvinio se Dodik, kaže, bila je to greška Vojske RS-a. Priznaje da su napravili zločin, ali istovremeno negirao genocid u Srebrenici. Ovakvo ponašanje je izazvalo osude i kritike, s obzirom na to da je Dodik ranije javno priznao genocid u Srebrenici, ali je sada promijenio stav, što se smatra politički motiviranim.
S druge strane, podrška Dodiku došla je i iz same Srbije, uključujući visoke dužnosnike poput Ane Brnabić. Neki političari su čak izrazili žaljenje što se ruska vojna operacija nije proširila dalje u Europu, što je dodatno potpalilo tenzije.
Ovaj događaj nije prošao bez kontroverzi i unutarnjih političkih sukoba, posebno u kontekstu političkih odnosa unutar RS-a i Srbije. Dodikova bliskost s Rusijom, kao i Vučićevi unutarnji politički pritisci, dodatno su zamaglili sliku i produbili podjele.
Osim toga, postoji zabrinutost da bi Balkan mogao postati meta Putinovih ambicija, što dodatno pojačava napetosti i stvara neizvjesnost u regiji. Sve ovo ukazuje na kompleksnost političke situacije u Bosni i Hercegovini i potrebu za pažljivim praćenjem i rješavanjem problema kako bi se spriječilo daljnje zaoštravanje situacije.
