NASA je u najnovijem izvještaju izdala ozbiljno upozorenje: ako se postojeći klimatski trendovi ne uspore, već u narednim decenijama određeni dijelovi planete mogli bi postati toliko vrući i vlažni da čovjek u njima više neće moći preživjeti.
Upozorenje se temelji na satelitskim podacima prikupljenim proteklih decenija, kao i na klimatskim modelima koji predviđaju budućnost koja se još uvijek može izbjeći, ali samo uz pravovremeno djelovanje.
Kritična vrijednost „mokrog termometra“
Ključni parametar u NASA-inoj analizi jeste tzv. temperatura mokrog termometra, pokazatelj koji kombinuje temperaturu zraka i nivo vlage te ukazuje na sposobnost ljudskog tijela da se hladi znojenjem. Stručnjaci ističu da vrijednost od 35 stepeni Celzijusa predstavlja prag neposredne opasnosti. Kada ta granica bude dostignuta, ljudsko tijelo prestaje efikasno odavati toplotu, što znači da čak i potpuno zdrave osobe, pri boravku na otvorenom, u takvim uslovima mogu preminuti u roku od nekoliko sati.
NASA upozorava da bi, prema projekcijama zasnovanim na sadašnjem nivou emisija stakleničkih plinova, taj kritični prag mogao biti dostignut između 2050. i 2070. godine.
Najugroženije regije: južna Azija i Bliski istok
Najveći rizik pogađa gusto naseljena područja južne Azije, u kojima milioni ljudi već danas žive na rubu ekstremnih klimatskih uslova. Indija, Pakistan i Bangladeš mogli bi se u nadolazećim decenijama suočiti sa smrtonosnim toplotnim valovima, tokom kojih čak ni boravak u hladu više ne bi predstavljao sigurno utočište.
Poseban fokus analize stavljen je i na države uz Perzijski zaljev i Crveno more, regije koje već sada bilježe neke od najviših temperatura na svijetu. Dodatno zagrijavanje moglo bi u tim područjima preći granice ljudske izdržljivosti.
Rastući rizik u Kini, jugoistočnoj Aziji i Brazilu
Opasnosti nisu ograničene samo na južnu Aziju i Bliski istok. NASA navodi da se ozbiljni klimatski rizici očekuju i u dijelovima Kine, jugoistočne Azije te Brazila. U tim područjima ekstremne temperature dodatno pogoršavaju urbanizacija, krčenje šuma i preopterećenost ekosistema.
Stručnjaci posebno upozoravaju na Amazoniju, gdje bi kombinacija visoke vlažnosti i intenzivne topline mogla stvoriti uslove u kojima bi boravak na otvorenom postao izuzetno opasan i potencijalno smrtonosan.
Još uvijek postoji prostor za djelovanje
NASA ističe da klimatske projekcije ne predstavljaju neizbježnu sudbinu, već scenarije koji zavise od odluka vlada, privrede i društava u cjelini. Ukoliko države smanje emisije stakleničkih plinova, zaštite ključne ekosisteme i ulože u prilagođavanje klimatskim promjenama, najgori ishodi mogli bi se izbjeći. Ipak, prostor za reakciju brzo se sužava.
Klimatske promjene kao sadašnjost, a ne budućnost
Stručnjaci naglašavaju da klimatske promjene više nisu prijetnja budućnosti, već opipljiva stvarnost sadašnjice. Sve intenzivniji toplotni valovi, dugotrajne suše i ekstremne padavine već danas utiču na milijarde ljudi širom svijeta.
Naučna zajednica upozorava da će upravo naredna decenija biti presudna. Pitanje je hoće li čovječanstvo i dalje imati kontrolu nad planetom ili će Zemlja postati neprikladna za život vlastitih potomaka.
