Rak ostaje jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu, sa alarmantnim statistikama koje pokazuju da godišnje više od 18 miliona ljudi oboli od ove bolesti, a do 2040. godine taj broj bi mogao narasti na 28 miliona.
Svaka treća osoba će tokom života razviti neku vrstu raka, a iako nije uvijek nasljedan, genetski faktori mogu značajno uticati na povećanje rizika.
Da li je rak nasljedan?
Iako mnogi oblici raka nisu direktno povezani sa genetikom, određeni oblici raka imaju nasljednu komponentu. Oko 5-10% dijagnoza raka mogu biti nasljedne, dok ostatak bolesti obično nastaje uslijed faktora poput načina života i okoline.
Oblici raka povezani s naslijeđem
- Rak dojke i jajnika: Mutacije u genima BRCA1 i BRCA2 mogu značajno povećati rizik od raka dojke i jajnika, s rizikom do 80% u životu za žene koje posjeduju ove mutacije.
- Rak debelog crijeva: Nasljedni nepolipozni kolorektalni karcinom (HNPCC) povećava rizik od raka debelog crijeva, ali i drugih vrsta raka, poput raka maternice i želuca.
- Rak prostate: Genetske mutacije i porodična istorija mogu povećati rizik od raka prostate kod muškaraca.
- Rak gušterače: Iako rjeđi, rak gušterače može biti povezan s mutacijama BRCA gena.
Znakovi nasljednog raka
Postoje određeni indikatori koji mogu sugerisati da porodična istorija igra ulogu u razvoju raka:
• Više članova porodice s istim vrstama raka.
• Dijagnoza raka u mlađem uzrastu (prije 50. godine).
• Ponavljanje rijetkih oblika raka u porodici.
Važnost preventivnih pregleda
Rano otkrivanje raka, posebno kod osoba sa nasljednim rizikom, igra ključnu ulogu u povećanju šansi za izlječenje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, rano dijagnosticiranje može povećati stopu preživljenja do 90% za određene vrste raka. Genetski testovi, kao što je Cancer Screen test, postaju važan alat u ranom otkrivanju i preventivi, pružajući dodatnu nadu za bolju prognozu i uspješno liječenje.
