Nedostatak kadra i ograničena finansijska sredstva za isplatu plata uposlenika predstavljaju najveće probleme s kojima se suočava Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, istaknuto je danas na redovnoj godišnjoj pres-konferenciji ove muzejske i naučne institucije.
Tokom konferencije predstavljeni su rezultati poslovanja za tekuću godinu, kao i planovi za naredni period. Zamjenica direktora Zemaljskog muzeja BiH Ana Marić naglasila je da institucija i dalje funkcioniše sa nešto više od 50 posto osoblja, što značajno otežava svakodnevni rad. Trenutno muzej zapošljava 58 osoba, od čega 36 u stručnim zvanjima i 22 na administrativnim pozicijama, dok su među njima četiri doktora nauka i tri doktoranta.
Marić je istakla da su prihodi ove godine niži nego prošle, pri čemu je tekući transfer od raznih nivoa vlasti, koji su ključni za funkcionisanje muzeja, značajno smanjen. Tekući transfer od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke iznosi 270.000 KM, dok su prihodi od prodaje ulaznica, suvenira, izdavaštva i drugih usluga zaključno sa 30. septembrom iznosili nešto više od pola miliona KM. Marić je naglasila da su ti prihodi impresivni, ali da ukazuju na problem: sav novac gotovo u potpunosti odlazi na isplatu plata, umjesto na nova zapošljavanja, projekte i izložbe. Ukupan prihod od raznih nivoa vlasti iznosi 274.950 KM, dok je Zemaljski muzej BiH, kada se uračunaju svi prihodi i rashodi, u minusu od oko 400.000 KM, što je potrebno za osnovne troškove.
Govoreći o aktivnostima, Marić je istakla da je muzej ove godine realizovao dvije gostujuće izložbe i jednu vlastitu produkciju te najavila otvorenje izložbe “Pričanje kroz pjesmu” 9. oktobra.
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić je istaknuo da su proteklih deset godina najviše energije usmjerili na projekat obnove južne strane Botaničke bašte, napominjući da napušta poziciju direktora prije završetka ovog projekta. Realizacija obnove planirana je u tri faze: prva faza, koja je uključivala fizičko uređenje prostora, je završena; druga faza, saniranje postojeće ograde, je u toku; dok bi treća faza podrazumijevala gradnju dodatnog paviljona predviđenog 1911. godine.
Sijarić je posebno istakao da je prikupljanje dokumentacije za projekt trajalo oko sedam do osam godina, dok su efektivni fizički radovi trajali oko 45 dana. Dodao je i da im je od Vlade Japana odobrena donacija od oko milion dolara, ali da već tri godine čekaju saglasnost nekog od nadležnih ministarstava da im se ta donacija dodijeli u opremi, a ne u novcu.
Na kraju obraćanja, Sijarić je poželio sreću svojoj zamjenici Ani Marić koja preuzima poziciju direktora Zemaljskog muzeja BiH, uz nadu da će imati podršku kolektiva, ali i svih relevantnih institucija koje trebaju podržavati muzeje.
Ova pres-konferencija dodatno je naglasila koliko je važna podrška vlasti i društva za očuvanje i unapređenje institucija poput Zemaljskog muzeja BiH, koje čuvaju kulturnu i naučnu baštinu zemlje.
