Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, pod vodstvom Edina Forte, u 2024. godini nije pokrenulo nikakve aktivnosti u vezi sa zakonom o moru. Prema njihovom programu rada, to neće biti prioritet ni u 2025. godini.
„Programom rada za 2025. godinu nije planirana izrada ovog zakona. Kako se radi o kompleksnoj materiji koja se uređuje i utjecaja na postojeće uređenje, izrada zakonskog akta zahtijeva složen pristup i duže vrijeme za realizaciju aktivnosti“, navedeno je u odgovoru Ministarstva zastupniku Nerminu Mandri.
SDA gurnuta u ćorsokak
Prijedlog zakona o moru, koji je 2023. godine u zakonodavnu proceduru uputila Stranka demokratske akcije (SDA), dobio je podršku Komisije za saobraćaj i komunikacije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Međutim, zakonodavni postupak je ubrzo zaustavljen, što jasno signalizira da aktuelna vlast nema interesa rješavati ovo ključno pitanje.
Razlozi su očiti.
Čovićev pristanak na diktat Zagreba
Ključni faktor je interes Dragana Čovića i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koji su više naklonjeni interesima Zagreba nego Bosne i Hercegovine. Hrvatska je, izgradnjom Pelješkog mosta, demonstrirala kako gleda na prava BiH u neumskom akvatoriju – kao na smetnju.
Još od 1999. godine, kada je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović s Franjom Tuđmanom razgovarao o granici na moru, Bosna i Hercegovina čeka zakonski dokument koji bi regulisao ovo ključno pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Zakon koji bi mijenjao pravila igre
Zakon o moru imao bi presudnu ulogu u definisanju teritorijalnog mora BiH, slobodnog pristupa otvorenom moru i razgraničenja u neumskom akvatoriju. Ključne tačke spora uključuju dva otočića, Veliki i Mali Školj, te vrh poluotoka Klek, koje Hrvatska svojata, dok se bh. strana poziva na dokumentaciju iz 1974. godine, kada je granica između dviju republika jasno utvrđena.
Zvanični Zagreb odbacuje te argumente, a na liniji njihovih interesa su i Dragan Čović, te njegovi partneri iz vladajuće Trojke, koja na državnom nivou koalira s HDZ-om i SNSD-om.
Šta gubi BiH?
Bez zakona o moru, BiH nema jasno definiranu granicu s Hrvatskom na moru, što uključuje i kontrolu nad pomorskim saobraćajem, plovilima i putnicima. Umjesto toga, sve to se obavlja u luci Ploče. Pored toga, zakon bi omogućio regulaciju zračnog prostora iznad bh. mora, kojeg trenutno koriste brojni avioni na putu ka Dubrovniku, bez ikakvog odobrenja ili kontrole Sarajeva.
Politička ravnodušnost prema strateškom pitanju Ignorisanje ovog pitanja pokazuje ne samo političku neodgovornost već i otvoreni prezir prema interesima države. Dok Zagreb jasno artikuliše svoje ciljeve, vlasti u BiH nastavljaju s političkim kalkulacijama, prepuštajući strateške resurse i suverenitet zemlje na milost i nemilost stranih interesa.
