Neozbiljnost diplomatije BiH: Otkazivanje samita lidera Zapadnog Balkana kao udarac za međunarodni ugled zemlje

Samit lidera Zapadnog Balkana, koji je trebao biti održan u Neumu, jedinom bosanskohercegovačkom gradu na moru, otkazan je, čime je Bosna i Hercegovina doživjela još jednu međunarodnu sramotu.

Otkazivanje ovog važnog događaja nije samo loša vijest za BiH, već i alarmantni pokazatelj potpune neozbiljnosti vlasti, koja je očigledno u potpunosti zakazala u organizaciji događaja od strateške važnosti za budućnost zemlje. Prema informacijama koje su procurile u javnost, razlog za otkazivanje samita leži u propalom tenderu za organizaciju događaja, što samo potvrđuje zabrinjavajuću neorganiziranost i nesposobnost aktuelne vlasti da na odgovarajući način upravlja međunarodnim poslovima.

Ne ulazeći u tehničke detalje procesa odabira firme koja je bila odgovorna za organizaciju samita, jasno je da je najveći problem u samoj dinamici i vremenskoj koordinaciji. Samit ove vrste, na kojem se očekivalo prisustvo brojnih visokih evropskih zvaničnika, trebao je biti ozbiljan test za BiH, kako politički tako i diplomatski. Međutim, vlasti su odlučile donijeti ključnu odluku o organizaciji samita samo sedmicu prije njegovog početka, što je potpuno neprihvatljivo za događaj od ovakvog značaja. Ovakav kaotičan pristup dokazuje da bh. vlasti nisu sposobne niti da prepoznaju ozbiljnost situacije, niti da pravilno isplaniraju i provedu ovakve aktivnosti.

Samit lidera Zapadnog Balkana, uz podršku Evropske unije, trebao je biti prilika za BiH da pokaže ozbiljnost i odgovornost, ne samo pred susjedima, već i pred EU, koja je važan politički i ekonomski partner. Međutim, umjesto toga, BiH je još jednom poslala poruku da nije u stanju da upravlja međunarodnim pregovorima i događanjima na ozbiljan način. BiH se trenutno nalazi u ključnom trenutku svog evropskog puta, s obzirom na to da Reformska agenda, koja je ključni dokument za osiguranje sredstava iz EU Plana rasta, mora biti usvojena do 4. decembra – datuma koji je trebao označiti početak samita u Neumu. Ovaj samit je trebao biti prilika za naše političare da pokažu ozbiljnost i odlučnost u implementaciji reformi koje EU zahtijeva. Umjesto toga, sada imamo situaciju u kojoj BiH ne samo da je propustila šansu da se predstavi u najboljem svjetlu, već je izostala sa ključne prilike za razgovore s predstavnicima EU o sudbini Reformskog dokumenta.

Jedan od ključnih trenutaka ovog samita bila je i planirana posjeta Marte Kos, nove komesarke za proširenje Evropske unije. Kos je trebala biti jedan od glavnih gostiju, a bh. političari su imali priliku da je bolje upoznaju i predstave joj ključne izazove s kojima se BiH suočava na svom evropskom putu. Marta Kos, kao ključna osoba za proširenje EU, bit će presudna za buduće pregovore između EU i BiH, a samit u Neumu predstavljao je idealnu priliku za našu zemlju da iz prve ruke informira ovu visoku predstavnicu o potrebama i izazovima sa kojima se suočava. Političari iz BiH mogli su iskoristiti ovaj susret da dodatno lobiraju i unaprijede dijalog s EU, pogotovo u kontekstu Reformskog plana, koji je ključan za napredak zemlje. Nažalost, sada se svi ovi planovi raspadaju, a BiH je ostala bez mogućnosti da iskoristi ovu priliku na najbolji mogući način.

Pored svega, razlog otkazivanja samita nije samo tehnička pogreška, već i ozbiljna greška u upravljanju državnim poslovima. Sama činjenica da je organizacija ovako važnog događaja ostavljena za „posljednji trenutak“, što je omogućilo ovakvu sramotu, ne može se opravdati. Ovaj pristup je simptomatičan za opći način na koji vlasti u BiH upravljaju ključnim pitanjima, u ovom slučaju diplomacijom i međunarodnim odnosima. Država koja želi biti ozbiljan partner EU i svjetskoj zajednici mora biti sposobna planirati i organizirati ovakve događaje s dovoljnom vremenskom rezervom, u skladu s najvišim standardima. Događaji poput samita lidera Zapadnog Balkana zahtijevaju koordinaciju na najvišim razinama i uključivanje najboljih stručnjaka u pripremu. Ne može biti opravdanja za to da se posao obavi na brzinu i bez dovoljno pažnje prema svim detaljima. Ovaj samit nije samo običan događaj, već prilika za BiH da pokaže da je ozbiljna država koja može odgovorno upravljati međunarodnim odnosima i pregovorima.

Takođe, ne možemo zanemariti širi kontekst ove situacije, koja je samo jedan od mnogih dokaza da BiH ima ozbiljnih problema u pogledu diplomacije i međunarodnih odnosa. Diplomacija u BiH već godinama nije na visokom nivou, a to se ogleda u neprofesionalnim ambasadama, politički motiviranim imenovanjima i nedostatku kvalifikovanih kadrova u ministarstvima koja bi trebala upravljati vanjskom politikom. Nažalost, sve ovo dovodi do toga da BiH, umjesto da bude aktivni učesnik međunarodnih pregovora i događaja, često djeluje kao pasivni promatrač.

Ovakvi incidenti s međunarodnim samitima nisu izolovani slučajevi. Odgovornost za propast organizacije samita snose svi oni koji su zaduženi za upravljanje međunarodnim ugledom BiH, a to su, u prvom redu, vlasti i diplomatske institucije zemlje. Međutim, činjenica da je propala organizacija samita, događaja koji je mogao pomoći BiH na putu prema EU, ima dugoročne posljedice na međunarodni ugled zemlje, koji je, nažalost, već ozbiljno narušen.

Kao država koja teži članstvu u EU, BiH mora pokazati da ima sposobnost i kapacitet za ozbiljno upravljanje međunarodnim događanjima. Ako ne možemo organizirati regionalni samit lidera, kako možemo biti uvjereni u sposobnost BiH da upravlja velikim međunarodnim događanjima, poput šestomjesečnog predsjedavanja EU Vijećem, koje je obaveza svake članice Unije? Nažalost, trenutna stvarnost BiH je takva da se ne može ni povjeriti organizacija samita s nekoliko gostiju iz Brisela, a kamoli nešto ozbiljnije. Ovaj incident nije samo jedan u nizu sramotnih trenutaka, već i ozbiljan indikator da BiH mora hitno preispitati svoje pristupe u diplomaciji i međunarodnim odnosima, ako želi biti ozbiljan partner EU i globalnoj zajednici.