Slučajevi nepotizma i zapošljavanja po političkoj liniji nisu tek izuzetak u bosanskohercegovačkoj stvarnosti. Trend imenovanja političkih funkcionera se nastavlja nakon svakog izbornog ciklusa. A, upravo depolitizacija i rekonstruisanje javnih preduzeća jedan je od 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Hoće li se vlasti u BiH odreći ovog postizbornog kolača?
U Bosni i Hercegovini je u 550 javnih preduzeća zaposleno 80.000 radnika. Ukupni prihodi godišenje iznose skoro sedam miijardi maraka, a gubici više od devet milijardi. Uprkos gomilanju gubitaka, nastavljaju da zaposljavaju radnike po stranačkom ključu, naročito pred izbore.
U Centru civilnih inicijativa ističu da je neophodno preduzeti korake prije ove reforme, koja bi trebalo da rezultira radom direktora u interesu preduzeća, a ne stranaka. Većina javnih preduzeća čak nema ni internet stranicu i zatvorena je za javnost.
HASAN KAMENJAKOVIĆ, portparol Centra civilnih inicijativa
"Povećanje transparentnosti u javnim preduzećima za rezultate poslovanja na rukovodećim pozicijama. S druge strane, potrebna određena kontrolam nad poslovanjem. Većina javnih preduzećane podnosi izvještaje o poslovanju nadležnim organima".
U "Transparensi Internešnelu" nisu optimisti kada je riječ o depolitizaciji javnih preduzeća. Kažu da se stranke neće lako odreći ovog dijela koalicionog kolača. Više se ni ne krije da se direktori i niži rukovodioci postavljaju isključivo po stranačkoj liniji, čak i u službama revizije.
SRĐAN TRALJIĆ, "Transparensi Internešnel"
"Pojedina javna preduzeća služe kao rezervni fond političkim aprtijamaiz kojih izvlače resurse i služe za popravljanje izbornih rezultata, s obzirom na imaju veliki broj zaposlenih. Njihov rad se subvencioniše iz budžeta poput 'Pošta Srpske' koje su do te mjere povećale broj zaposlenih u posljednjih nekoliko godina premašili 'BH Pošte' koje imaju 30 miliona veće prihode".
Ni urednik BIRN-a ne očekuje da će doći do stvarne depolitizacije, već da će vlasti donijeti nekoliko zakonskih rješenja i stvoriti privid da je ispunjen jedan od prioriteta za članstvo u Evropskoj uniji. Dio izbornog plijena su i javna preduzeća, iz kojih se kroz javne nabavke isisavaju milioni maraka.
U Bosni i Hercegovini je u 550 javnih preduzeća zaposleno 80.000 radnika. Ukupni prihodi godišenje iznose skoro sedam miijardi maraka, a gubici više od devet milijardi. Uprkos gomilanju gubitaka, nastavljaju da zaposljavaju radnike po stranačkom ključu, naročito pred izbore.
U Centru civilnih inicijativa ističu da je neophodno preduzeti korake prije ove reforme, koja bi trebalo da rezultira radom direktora u interesu preduzeća, a ne stranaka. Većina javnih preduzeća čak nema ni internet stranicu i zatvorena je za javnost.
HASAN KAMENJAKOVIĆ, portparol Centra civilnih inicijativa
"Povećanje transparentnosti u javnim preduzećima za rezultate poslovanja na rukovodećim pozicijama. S druge strane, potrebna određena kontrolam nad poslovanjem. Većina javnih preduzećane podnosi izvještaje o poslovanju nadležnim organima".
U "Transparensi Internešnelu" nisu optimisti kada je riječ o depolitizaciji javnih preduzeća. Kažu da se stranke neće lako odreći ovog dijela koalicionog kolača. Više se ni ne krije da se direktori i niži rukovodioci postavljaju isključivo po stranačkoj liniji, čak i u službama revizije.
SRĐAN TRALJIĆ, "Transparensi Internešnel"
"Pojedina javna preduzeća služe kao rezervni fond političkim aprtijamaiz kojih izvlače resurse i služe za popravljanje izbornih rezultata, s obzirom na imaju veliki broj zaposlenih. Njihov rad se subvencioniše iz budžeta poput 'Pošta Srpske' koje su do te mjere povećale broj zaposlenih u posljednjih nekoliko godina premašili 'BH Pošte' koje imaju 30 miliona veće prihode".
Ni urednik BIRN-a ne očekuje da će doći do stvarne depolitizacije, već da će vlasti donijeti nekoliko zakonskih rješenja i stvoriti privid da je ispunjen jedan od prioriteta za članstvo u Evropskoj uniji. Dio izbornog plijena su i javna preduzeća, iz kojih se kroz javne nabavke isisavaju milioni maraka.
SEMIR MUJKIĆ, urednik BIRN-a
"Javne kompanije čine dobar dio kolača javnih nabavki u toku jedne godine koji vrijedi između dvije i tri milijarde maraka. Tako da interes političara što su im zanimljive javne kompanije je što kraj njih mogu da prejudiciraju svoju moć i pristup ogromnim količinama novca".
Naši sagovornici napominju da mnogo direktora osvaja mandate u entitetskim i kantonalnim parlamentima upravo zato jer koriste resurse javnih preduzeća i vrše pritisak na zaposlene da zajedno sa članovima porodice glasaju za stranku koja ih je imenovala, za što ne snose nikakvu odgovornost.
