Duboka podjela unutar stranke SDP oko pitanja produženja mandata Nerminu Nikšiću kao predsjedniku.
Neslaganja su eskalirala verbalnim sukobima, što je dodatno produbilo podjele unutar stranačkih redova. Izvori iz stranke ukazuju na sve veće tenzije, posebno nakon brzog isključenja Ademira Spahića zbog kritika upućenih Nikšiću i drugim stranačkim kadrovima.
Pored toga, postavlja se pitanje demokratskih procesa unutar SDP-a, s obzirom na optužbe za nedostatak demokratskih principa u donošenju odluka i upravljanju strankom. Ovo nesuglasje unosi dodatnu neizvjesnost u političku budućnost SDP-a, dok se istovremeno pojavljuju potencijalni kandidati za preuzimanje vođstva stranke.
Konačno, situacija pokazuje da će SDP morati riješiti unutarnje nesuglasice kako bi se osigurala stabilnost stranke i njezin politički uspjeh u budućnosti.
Nakon što je na Kongresu Socijaldemokratske partije (SDP) održanom 10. juna 2023. godine podržan prijedlog da Nermin Nikšić ostane predsjednik SDP-a do okončanja lokalnih izbora u oktobru 2024. godine, dio članova SDP-a iznio je otvoreno neslaganje s takvom odlukom. Tom Kongresu nisu prisustvovali potpredsjednik stranke Denis Bećirović, Irfan Čengić, a kritike je uputio i Igor Stojanović.
Izborni Kongres SDP-a trebao je biti održan 2025. godine. Međutim, kadrovi bliski Nerminu Nikšiću već su počeli prizivati njegov ostanak na čelu SDP-a.
Vojin Mijatović, koji je bio i raniji pokretač ideje da se Nikšiću produži mandat predsjednika, ponovio je takav stav u svom govoru na tribini u Brčko distriktu 28. februara povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
„Potpuno sam siguran da će sljedeći lokalni izbori koji nam predstoje pokazati punu snagu socijaldemokratske partije i potpuno sam siguran da će nakon značajnog rasta rezultata i dobrih rezultata u oba entiteta biti dovoljan razlog da zamolimo predsjednika Nikšića da ne napušta kormilo SDP-a nego da ostane koliko god još može i zdravlje ga služi i da idemo naprijed“, kazao je Mijatović.
Samo dan nakon Mijatovićeve izjave o Nikšiću, oglasio se i Dragan Stevanović, dugogodišnji član SDP-a.
“Izgleda da ćemo u SDP-u uskoro morati formirati "frakciju" članova koji su kao političku opciju od početka imali socijaldemokratiju i nisu mijenjali političke stranke i dres.”
Na nedavnoj sjednici Predsjedništva SDP-a došlo je do verbalnog sukoba između Stojanovića i Nikšića, a otkako je SDP ušao u vlast na svim nivoima, sjednice liče na ratni front. Izvori iz SDP-a otkrivaju da osim povišenih tonova, rasprave obiluju psovkama i vrijeđanjem baš onako u socijaldemokratskom duhu.
Kada je iz stranke ekspresno isključen Ademir Spahić jer je iznio optužbe na račun predsjednika Nikšića i još nekih kadrova SDP-a, optužujući ga za govor mržnje, mnogi su smatrali da je u SDP-u demokratiju zamijenio despotizam.
Neka od kadrovskih rješenja koje je Nikšić odabrao za određene pozicije izazvala su revolt članstva SDP-a. Tu se najviše misli na Mijatovića koji je za kratko vrijeme postao potpredsjednik SDP-a, Nikšićev miljenik, pa tako se za Mijatovića govori da je zapravo “premijer iz sjene”.
Kada je bila aktuelna priča o Kongresu SDP-a, a ujedno se i pregovaralo o uspostavi Vlade FBiH, šef HDZ-a Dragan Čović “savjetovao” je Nikšiću da zadrži poziciju predsjednika “kako zna i umije”.
Ono čega se Nikšić pribojava, ali očito i drugi politički partneri, je da bi po principu “jedan član-jedan glas” izgubio u utrci od Zukana Heleza ili Denisa Bećirovića koji su za sada najozbiljniji kandidati za preuzimanje stranke.
Koliko je u SDP-u ostalo stvarne demokratije i poštivanja Statuta pokazat će se vrlo brzo. No, tačno je da ni Nikšiću nije mrska ideja da ostane predsjednik. Iako je tvrdio da nije za ideju promjene Statuta kako bi ostao predsjednik, čini se da mu je bliža ideja da ostane vanstatutarno na čelu partije.
