Druga faza konzervacije Kalin hadži-Alijine džamije završena uz kontroverze i nezadovoljstvo Islamske zajednice
Kalin hadži-Alijina džamija u Sarajevu, jedan od dragulja osmanske arhitekture iz 16. stoljeća, ponovo je u centru pažnje zbog završetka druge faze konzervacije arheološkog parka na njenim ostacima. Iako su radovi napredovali, predstavnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji je projekat izveden, navodeći kako je narušen integritet sakralnog prostora i autentičnost lokaliteta. Izazov nije samo očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa već i zaštita vjerskog identiteta ovog važnog vakufskog lokaliteta.
Istorijska važnost džamije i prvobitni plan konzervacije
Kalin hadži-Alijina džamija, izgrađena 1535. godine, bila je značajno mjesto okupljanja i ibadeta u Sarajevu tokom nekoliko stoljeća. Smatrana je jednim od najljepših primjera sakralne arhitekture u tadašnjem gradu, ali je nakon Drugog svjetskog rata srušena, a njeno mezarje dijelom ekshumirano, iako u daleko manjoj mjeri nego što su tvrdile tadašnje vlasti. U toku socijalističkog perioda na tom prostoru je izgrađena stambena višespratnica, a prostor oko nje pretvoren je u park.
Osim urbanističke devastacije, u vakufsku parcelu su tokom socijalističkog perioda postavljeni različiti infrastrukturni sistemi, uključujući instalacije elektroprivrede, BH Telecoma i gasovoda. Ovi radovi su prošli kroz temelje džamije i kosti ukopanih u mezarju, što je dodatno narušilo značaj ovog svetog prostora. Islamska zajednica, kroz aktivnosti Vakufske direkcije, već duže od decenije nastoji očuvati ono što je preostalo od ovog historijskog mjesta, uprkos brojnim infrastrukturnim, finansijskim i administrativnim izazovima.
Napori Islamske zajednice u očuvanju autentičnosti
Vakufska direkcija Islamske zajednice danas je izrazila zahvalnost svim partnerima koji su podržali realizaciju druge faze Arheološkog parka, ali su istovremeno iznijeli jasne primjedbe na aktuelne poteze lokalnih vlasti. Prema njihovom saopćenju, Islamska zajednica je bila inicijator i ključni pokretač svih aktivnosti na zaštiti ovog lokaliteta od uzurpacija i neodgovarajuće revitalizacije, uključujući sprječavanje gradnje spomenika slovenačkom pjesniku Francu Prešernu na ovom mjestu.
Vakufska direkcija podsjeća da su oni pokrenuli akciju za očuvanje imena i vakufskog prostora Kalin hadži-Alije, te zaštitu lokaliteta od privatnih stanara koji su prisvojili dijelove harema. Osim toga, Islamska zajednica je inicirala arheološka istraživanja koja su omogućila otkrivanje 40 mezara značajnih sarajevskih porodica, kao i ostatke mekteba, šadrvana i drugih elemenata džamije. Prema njihovim navodima, proces je bio iscrpljujući, ali i neophodan kako bi se zadržala historijska važnost lokaliteta.
Neslaganja u vezi s načinom izvođenja radova
Vakufska direkcija Islamske zajednice posebno je istakla problem podzidnog zida koji je izgrađen tokom konzervacijskih radova, što je prema njihovim riječima narušilo sakralnost džamije i integritet njenog prostora. Taj zid je postavljen preko mihraba i ćoška džamije, prema uputstvima Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo i Općine Centar, uprkos protivljenju Islamske zajednice.
Izgradnjom ovog zida džamija, munara i dio sofe sada su djelomično nevidljivi, a temeljne dimenzije su ostale prikrivene, što se smatra ozbiljnim udarom na autentičnost lokaliteta. „Ovaj način konzervacije dovodi do djelomične desakralizacije ovog vjerskog objekta, zbog čega izražavamo duboko neslaganje s odlukom o izgradnji podzidnog zida“, stoji u saopćenju Vakufske direkcije.
Narušen integritet lokaliteta i izostanak saglasnosti
Muftijstvo sarajevsko, Vakufska direkcija i Medžlis Islamske zajednice Sarajevo odbacili su ovakvo izvođenje konzervacije, naglašavajući da je Islamska zajednica formalno izostavljena iz odlučivanja o ključnim pitanjima očuvanja ovog vakufskog lokaliteta. „Projekat je izveden mimo naše saglasnosti, a to što nismo mogli učiniti ništa više od savjetodavne uloge, zbog nacionalizacije vakufskog zemljišta, ostavlja nas u neugodnoj poziciji“, navodi se.
Poteškoće sa infrastrukturom i propali fondovi
Vakufska direkcija je također podsjetila na dugotrajne infrastrukturne poteškoće koje su otežavale konzervaciju. Naime, zbog prisustva elektroenergetskih i telekomunikacijskih instalacija na vakufskoj parceli, nije bilo moguće u potpunosti obnoviti autentičnost prostora. Uprkos višegodišnjim pokušajima da BH Telecom, elektroprivreda i gasovod premjeste svoje instalacije, nijedno od preduzeća nije pristalo na saradnju.
Islamska zajednica je obezbijedila sredstva za konzervaciju još 2012. godine, ali su ona propala zbog odugovlačenja postupka izdavanja građevinske dozvole, što je dodatno usložnilo situaciju. „Sredstva su bila osigurana, ali zbog birokratskih prepreka ta su sredstva, nažalost, propala,“ kažu iz Vakufske direkcije, ističući koliko su administrativne zavrzlame usporile proces očuvanja lokaliteta.
Planovi za budućnost i treća faza konzervacije
Vakufska direkcija, iako nezadovoljna trenutnim stanjem, naglašava da neće odustati od lokaliteta niti od nastavka konzervacije. U trećoj fazi projekta, cilj je izgraditi džamiju u onom obimu koji bude moguć, vraćajući ovom mjestu značaj koji je nekada imalo. „Naša obaveza prema vakifu Kalin hadži Aliji i njegovoj ostavštini neće biti zaboravljena. S obzirom na zakonske mogućnosti, poduzet ćemo sve potrebne korake za završetak projekta,“ stoji u saopćenju.
Vakufska direkcija također podsjeća da je ovaj projekat podržan od strane Općinskog vijeća Centar Sarajevo još 2014. godine, kao i od Rijaseta Islamske zajednice u BiH, te se nadaju da će ova podrška biti od koristi u finalnoj fazi realizacije.
Kalin hadži-Alijina džamija: svjedočanstvo zlatnog doba Sarajeva
Kalin hadži-Alijina džamija, koja je sagrađena u periodu kada je Sarajevo doživljavalo procvat, ostaje simbol kulturno-historijskog bogatstva ovog grada. Njena izgradnja 1535. godine označila je period u kojem su osmanski arhitektonski stilovi ostavili neizbrisiv trag u Sarajevu. Džamija je stajala sve do 1947. godine, kada je srušena i time je Sarajevo izgubilo jedno od svojih najljepših sakralnih zdanja. Na njenom mjestu danas je stambena zgrada, ali park koji se nalazi ispred postao je mjesto sjećanja i poštovanja prema tom dijelu historije.
Posljednje sačuvano svjedočanstvo o njenom postojanju je slika koju je napravio slikar Milan Vasiljević, prikazavši džamiju neposredno prije njenog rušenja. Ta slika danas predstavlja dragocjen artefakt u Muzeju Sarajeva, koji podsjeća na ljepotu i značaj Kalin hadži-Alijine džamije, i potvrđuje kontinuirane napore Islamske zajednice da sačuva sve ono što je moguće iz tih prošlih vremena.
