Današnja sjednica Gradskog vijeća Sarajeva još jednom je potvrdila duboke političke podjele unutar lokalne vlasti. Ni jedan od ključnih izvještaja o radu i poslovanju gradskih preduzeća za 2024. godinu nije dobio podršku vijećnika, što ukazuje na ozbiljne tenzije između stranaka koje čine većinu i opozicije.
Posebno kontroverzan bio je izvještaj Olimpijskog bazena Otoka, preduzeća čiji je direktor Avdija Hasanović kadar NiP-a. Neusvajanje ovog izvještaja, prema nezvaničnim informacijama, rezultat je kako kritika vijećnika na poslovanje bazena, tako i međustranačkih revanšističkih poteza unutar vijećničke većine. NiP-ovi vijećnici, zajedno sa SDP-om i NS-om, odlučili su blokirati i izvještaje drugih gradskih ustanova, uključujući Gradske muzeje i Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi, što dodatno pokazuje da se odluke u vijeću sve više donose kroz prizmu političkih interesa, a ne javnog dobra.
Bivši direktor Javnog preduzeća Sarajevo, Bakir Hadžiomerović, javno je okrivio SDA i NiP za neusvajanje izvještaja, navodeći da se radi o politički motivisanom potezu koji zanemaruje poslovne rezultate preduzeća. Podaci pokazuju da je JP Sarajevo u 2024. ostvarilo pozitivno poslovanje od 2,16 miliona KM, uz povećanje vrijednosti imovine na 19,4 miliona KM, te značajan doprinos budžetu grada od preko 800 hiljada KM.
Analitičari ocjenjuju da ovakvi politički manevri ukazuju na rastući trend instrumentalizacije javnih preduzeća u dnevno-političke svrhe. „Odbijanjem izvještaja, političke stranke šalju poruku o snazi i kontroli, dok stvarni interes građana postaje sekundaran“, smatra politički analitičar iz Sarajeva.
Hadžiomerović o Gradskom vijeću Sarajeva: “SDA i NiP danas pokazali da su isti opanak”
Osim što podsjeća na praksu blokade u fokusu dnevne politike, današnja sjednica otvara pitanje transparentnosti i efikasnosti gradske administracije. SDP je jasno stavio do znanja da će nastaviti podržavati rezultate koji su u interesu građana, dok NiP i dio opozicije koriste proceduralne mane i blokade kako bi ostvarili političke poene.
Stručnjaci upozoravaju da ovakvi sukobi mogu imati dugoročne posljedice po funkcionisanje javnih preduzeća, jer politička previranja ometaju planiranje, razvoj i investicije. Takođe, ovakvi potezi dodatno kompliciraju odnose između stranaka, stvarajući atmosferu nepoverenja i otežavajući donošenje ključnih odluka u interesu Sarajlija.
Događaji u Gradskom vijeću Sarajeva ujedno pokazuju koliko je politička strategija danas često važnija od stvarnih rezultata i kako stranački interesi mogu nadjačati interese građana u odlučivanju o funkcionisanju javnih ustanova. Pitanje ostaje: da li će Sarajevo nastaviti da bude poligon za političke sukobe ili će prevladati odgovornost prema građanima i transparentno upravljanje javnim sredstvima.
