Bosna i Hercegovina nije uspjela poslati reformski paket od 110 mjera u Brisel, čime je propustila priliku za dobijanje prve tranše Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije. Prema Vijeću ministara BiH, krivac za ovo je odgovor premijera četiri kantona u Federaciji BiH.
Premijeri Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog, Unsko-sanskog i Srednjobosanskog kantona odgovorili su Radnoj grupi o njihovom stavu prema nacrtu Reformske agende. "Dajemo uslovnu saglasnost na tekst Nacrta Reformske agende, koji je potrebno uputiti Evropskoj komisiji na dalju proceduru", stoji u odgovoru koji je Vijeće ministara interpretiralo kao glas "protiv", pa je dokument u Brisel poslan bez potrebne saglasnosti.
Premijeri su naglasili da, iako je usvajanje dokumenta u interesu građana BiH, proces usaglašavanja bio netransparentan, pristrasan i metodološki upitan. Posebno su istakli da su konsultacije vođene uglavnom sa predstavnicima entiteta RS, dok su njihovi komentari često bili ignorisani.
Četiri kantona uslovila Reformski plan: 70 miliona eura EU pomoći na čekanju
Ključni Uslovi Kantona
Kantoni su postavili pet ključnih uslova za davanje saglasnosti.
Prvi se odnosi na dvije mjere koje su izbačene iz dokumenta na zahtjev vlasti RS-a, a tiču se Ustavnog suda BiH i ukidanja entitetskog veta u odlukama Vijeća za konkurenciju BiH i Vijeća za državnu pomoć. Premijeri su tražili vraćanje ovih mjera u dokument.
Drugi uslov je vraćanje termina "national" u smislu "državni" za entitet RS, koji je bio problematičan za RS i tražen je da se briše.
Treći uslov insistira na uspostavljanju jedinstvenih registara na nivou BiH, bez prebacivanja nadležnosti na niže nivoe vlasti.
Četvrti uslov se odnosi na tabelu 146 iz nacrta, koja sadrži listu projekata finansijske podrške. Premijeri smatraju da trenutna raspodjela projekata favorizira RS i određene kantone, što dovodi do ekonomske diskriminacije kantona sa bošnjačkom većinom.
Peti uslov je poništavanje izmjena gdje su u dokumentu brisane državne, a unosile entitetske institucije.
Premijeri su naglasili da očekuju razumijevanje Evropske komisije i da su njihovi argumenti opravdani i formulirani s ciljem unapređenja procesa i samog dokumenta. Također su insistirali na formalnom procesu konsultacija sa razumnim rokovima i zahtijevali da se konsultacije ne odvijaju samo sa predstavnicima entiteta RS.
Ovaj nesporazum i nedostatak saglasnosti rezultirali su neusvajanjem Reformske agende, čime je Bosna i Hercegovina propustila priliku za dobijanje prve tranše Plana rasta za Zapadni Balkan.
