Jedna od najsenzacionalnijih operacija o kojima se izvještavalo bila je zapljena dokumenata o iranskom nuklearnom programu iz skladišta u Teheranu 2018. godine.
Trideset godina špijunaže, stotine regrutovanih agenata – uključujući generale – tajne operacije u srcu Irana, beskrajni sati nadzora i masovne analize podataka. Ovako se opisuju aktivnost izraelske tajne službe Mossad unutar iranske teritorije.
Operacije su uključivale presretanje telefona, hakovanje telekomunikacijskih antena i saobraćajnih kamera, kao i analizu društvenih mreža putem matematičkih metoda i posebnih algoritama za identifikaciju ciljeva.
U tom kontekstu general Revolucionarne garde Esmail Qaani, osumnjičen da je igrao značajnu ulogu u izraelskim operacijama, pogubljen u petak zbog sumnje da je sarađivao s Mossadom. Ove tvrdnje nisu zvanično potvrđene od strane iranskih vlasti.
Qaani je učestvovao u sastancima s važnim ličnostima iz iranskih savezničkih organizacija, koje su potom ubijene u izraelskim vojnim operacijama ili od strane Mossada ubrzo nakon njegovog odlaska.
Navodno je izbjegao nekoliko odvojenih napada, što je izazvalo sumnje unutar iranskih struktura. Arapski mediji izvještavaju da su upravo te ponovljene slučajnosti dovele do sumnji u saradnju s izraelskim službama.
Prema istim izvorima, njegova sudbina je bila zapečaćena nakon što je izašao sa sastanka na kojem je iranski vrhovni vođa Ali Hamnei održavao sastanak sa svojim generalima i savjetnicima.
"Nevidljivi" izdajnik
Otprilike sat vremena kasnije, prema izvještajima medija, izraelski zračni napad pogodio je kompleks zgrada u ulici Pasteur u Teheranu, gdje se održavao sastanak.
Napad, u kojem je navodno bilo uključeno više od trideset bombi za uništavanje bunkera ili raketa tipa Blue Sparrow, uništio je kompleks i ubio nekoliko prisutnih.
Prema nekoliko izraelskih medija, izraelski premijer je primio video na svoj telefon na kojem se vidi tijelo Alija Hamneija, što pruža dokaze o njegovoj smrti. Vijest su nekoliko sati kasnije objavili izraelski izvori, dok su iranski državni mediji to u početku negirali.
Ovo je postavilo pitanje ko je mogao pružiti tačne informacije o boravištu iranskog lidera.
Mogućnost da je snimak snimljen izraelskim dronom odbacili su neki analitičari, dok su sumnje bile usmjerene na visokog zvaničnika unutar iranskih struktura.
Razni mediji spominjali su ime generala Esmaila Qaanija, komandanta Kuds snaga Revolucionarne garde, koji je preživio nekoliko prethodnih izraelskih napada.
Qaani je bio nasljednik Qassema Soleimanija, koji je ubijen u američkom napadu dronom u Bagdadu u januaru 2020. Za razliku od svog prethodnika, smatran je više tehničkim organizatorom operacija nego harizmatičnom političkom figurom.
Slučajnosti koje su izazvale sumnju
Dana 31. jula 2024. godine, Qaani je navodno tajno posjetio političkog lidera Hamasa Ismaila Haniyeha na lokaciji u centru Teherana.
Ostao je s njom više od sat vremena i napustio zgradu. Manje od dva sata kasnije, zgrada je pogođena izraelskim napadom. Dva mjeseca kasnije, dogodio se još jedan sličan incident.
Dana 27. septembra 2024. godine, Qaani se sastao s vođom Hezbollaha Hassanom Nasrallahom u Bejrutu. Nakon sastanka i kratkog razgovora, napustio je zgradu. Nekoliko sati kasnije, navodno je snažna eksplozija uništila zgradu u kojoj je Nasrallah boravio.
Međunarodni mediji su također izvijestili o sumnjama da je osoba bliska vođi Hezbolaha možda koristila nevidljivu supstancu kako bi ga pretvorila u metu koju je moguće pratiti.
Početkom oktobra, Qaani se ponovo vratio u Bejrut kako bi se sastao sa Nasralahovim nasljednikom, Hashemom Shaafeddineom.
Nakon ovog sastanka, Izrael je napao podzemno sjedište obavještajne službe Hezbolaha. Nekoliko dana nije bilo informacija o tome gdje se Qaani nalazi, a prvobitno je objavljeno da je možda ubijen ili teško povrijeđen.
Kada se Qaani vratio u Teheran, već je bio pod sumnjom i tajno su ga uhapsile iranske vlasti.
Navodno je stavljen u kućni pritvor i podvrgnut nizu ispitivanja. Tokom tog perioda, bio je i hospitaliziran zbog zdravstvenih problema.
Međutim i dalje je bio sumnjiv za saradnju s izraelskim službama, a kasnije je pogubljen kao osumnjičeni špijun.
Ko je izdao Alija Hamneija?! Informacije proslijeđene izraelskoj tajnoj službi Mosad
Operacija protiv Hamneija
Prema obavještajnim izvorima, operacija eliminacije iranskog rukovodstva bila je rezultat višegodišnjeg planiranja od strane Mossada.
Bivši izraelski obavještajni zvaničnik Oded Ailam izjavio je da takve operacije zahtijevaju godine prikupljanja informacija i kontinuirane analize.
Kretanje Alija Hamneija, njegove porodice i tjelohranitelja praćeno je više od deset godina.
U ovom procesu, korišteni su i sistemi za nadzor, uključujući saobraćajne kamere u Teheranu. Navodi se da je veliki broj njih hakovan i da su prenosili slike uživo na servere izvan Irana.
Posebna pažnja posvećena je tjelohraniteljima i sigurnosnom osoblju koje je pratilo iranskog vođu. Izraelske službe su godinama analizirale podatke o njihovom kretanju, prebivalištu i dnevnim rutinama.
Uloga jedinice 8200
Jedinica 8200 izraelske vojske također je igrala važnu ulogu u prikupljanju i analizi podataka.
Ova jedinica specijalizirana za elektroničku obavještajnu djelatnost smatra se jednom od najtajnijih izraelskih struktura i često se naziva "očima i ušima" zemlje u operacijama nadzora.
Ova jedinica je analizirala milijarde podataka sa društvenih mreža i elektronskih komunikacija kako bi identificirala odnose, mreže utjecaja i potencijalne mete. Prema nekim izvorima, u ovoj analizi korišteni su i sistemi umjetne inteligencije.
Široka mreža doušnika
Izvještaji također govore o širokoj mreži doušnika unutar Irana. Mossad je regrutovao ne samo iranske građane nezadovoljne režimom, već i afganistanske izbjeglice koje žive u zemlji.
Korišteni su za prikupljanje informacija o tome gdje se nalaze visoki vojni zvaničnici i naučnici u iranskom nuklearnom programu.
Sabotaže i atentati
Od početka 2000-ih, tajne operacije protiv iranskog nuklearnog programa su se povećale.
Mossad je organizovao sabotažu opreme u nuklearnim elektranama i eliminisao nekoliko naučnika koji rade na programu.
Jedan od najpoznatijih slučajeva bio je atentat na naučnika Mohsena Fakhrizadeha 2020. godine, operacija za koju analitičari kažu da je zahtijevala opsežno planiranje i učešće mnogih agenata na terenu.
Krađa nuklearne arhive
Jedna od najsenzacionalnijih operacija o kojima se izvještavalo bila je zapljena dokumenata o iranskom nuklearnom programu iz skladišta u Teheranu 2018. godine.
Tim agenata uspio je preko noći ući u zgradu i zaplijeniti hiljade dokumenata i elektronskih materijala vezanih za iranske nuklearne projekte. Operacija je trajala nekoliko sati, a dokumenti su potom transportovani iz zemlje.
