Novi internet pretraživač koji omogućava korisnicima da pretražuju zapise Nacističke stranke kako bi provjerili da li su njihovi preci bili njeni članovi, zabilježio je milione posjeta otkako je pokrenut ranije ovog mjeseca.
Veliku bazu podataka objavio je njemački list Die Zeit. Projekt je proveden u saradnji s arhivima u Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama.
Hitler je došao na vlast 1933. godine.
Adolf Hitlerova stranka osnovana je nakon Prvog svjetskog rata, ali nije stekla značajnu popularnost sve do ekonomskog sloma Velike depresije. Njena podrška je naglo porasla na izborima 1930. godine, a nakon što je Hitler došao na vlast tri godine kasnije, ukinuo je sve ostale stranke i uspostavio masovni pokret koji je kontrolirao sve aspekte života u Njemačkoj.
Do kraja 1930-ih, "velika većina Nijemaca podržavala je Hitlera i nacističku državu", prema podacima Memorijalnog muzeja holokausta Sjedinjenih Država. Prema Die Zeitu, 10,2 miliona Nijemaca pridružilo se stranci između 1925. i kraja rata, a na svom vrhuncu imala je oko 9 miliona članova.
U posljednjim danima rata, nacisti su pokušali uništiti opsežnu kolekciju članskih karata, ali je ona spašena u posljednjem trenutku i kasnije predata Amerikancima. Karte su potom pohranjene u Berlinskom dokumentacijskom centru, a kasnije su prebačene u Savezni arhiv Njemačke, dok se kopije čuvaju u Nacionalnom arhivu SAD-a.
Glasnogovornica lista Die Zeit izjavila je da je nova stranica pregledana milionima puta i podijeljena hiljadama puta.
Interes je ogroman.
Šef historijskog odjela lista Die Zeit, Christian Staas, potvrdio je da je interes ogroman. Naveo je da se oko 75.000 ljudi svake godine obraća Njemačkom saveznom arhivu s takvim upitima, a kada je Američki nacionalni arhiv objavio zapise online, interes je bio toliko velik da je stranica privremeno prestala s radom.
Die Zeit je dobio pristup ovim podacima i razvio jednostavnu opciju pretraživanja uz pomoć umjetne inteligencije.
"Ova vrsta interesa djeluje relativno novo. Također je vjerovatno da je činjenica da većina bivših članova nacističke stranke ili osoba povezanih s ratnim zločinima više nisu živi mnogima olakšala postavljanje pitanja o vlastitoj porodičnoj historiji", primijetio je Staas.
"Istraživanja pokazuju da vrlo malo Nijemaca tvrdi da su njihovi preci podržavali nacistički režim, dok mnogi vjeruju da su njihove porodice bile protiv Hitlera. To očito ne može biti istina. Možda ova tražilica pomaže da se realističnije sagleda prošlost", dodao je.
Korisnička iskustva
Neki korisnici su podijelili svoja iskustva nakon pretrage. Korisnica pod imenom Katha1927 otkrila je da su joj oba djeda bila članovi stranke. "Pitam se koji je datum pridruživanja gori: 1931., tako rano, već uvjereni? Ili 1941., iako su već mnogo znali?", istakla je.
Drugi korisnik, pod nadimkom dudettes, napisao je: "Više od 40 godina se pitam da li je moj pradjed bio član. Uvijek bi se razbjesnio kada bi se spomenuo rat. Sada imam odgovor. Hvala, ZEIT. Iako mnogo boli."
Korisnica po imenu Tetka Horst rekla je da se njihovo porodično istraživanje prethodno fokusiralo na jevrejsku granu porodice, za koju je rekla da je "uništena u Holokaustu". Dodala je da je otkrila da je "arijevski" muž njene jevrejske pra-tetke bio član nacističke partije od 1933. godine. "Njegova supruga, od koje se vjerovatno razveo, ubijena je u maju 1942. u logoru Kulmhof", napisala je.
Stranka je na svom vrhuncu imala oko 8 miliona članova
Christine Schmidt, kodirektorica Wienerove biblioteke za studije holokausta u Londonu, rekla je da je pretraživač "veliki doprinos istraživanju nacističkog perioda".
„Na svom vrhuncu, Nacistička stranka je imala oko 8 miliona članova, a ljudi su joj se pridruživali iz raznih razloga, od ekonomskog očaja, privlačnosti nacionalizma i harizmatičnog vođstva, ili vlastitog antisemitizma“, objasnila je.
Dodala je da dostupnost arhivskih podataka predstavlja "značajan korak naprijed u suočavanju s tim periodom i užasima koji su iz njega proizašli".
„U vremenu sve većih dezinformacija o historiji Holokausta, ovo je ujedno i podsjetnik na moć originalnih dokumenata i njihovu dokaznu vrijednost protiv poricanja ili iskrivljavanja činjenica“, zaključila je.
