Ova mjera, koja bi označila svojevrsni udar na šengenski prostor slobodnog kretanja, mogla bi imati dalekosežne posljedice...
Novi njemački kancelar Fridrih Merc najavio je da će u narednim mjesecima početi s ispunjavanjem jednog od svojih ključnih predizbornih obećanja – uvođenjem graničnih kontrola na ulazu u Njemačku. Ova mjera, koja bi označila svojevrsni udar na šengenski prostor slobodnog kretanja, mogla bi imati dalekosežne posljedice, naročito za građane zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Merc, koji je došao na vlast u jeku rastuće zabrinutosti javnosti zbog ilegalnih migracija i pritiska krajnje desnice, odlučan je u namjeri da "pojača nadzor i vrati kontrolu" nad njemačkim granicama. Ova odluka, iako u skladu s obećanjima datim tokom kampanje, mogla bi dodatno produbiti podjele unutar Evropske unije i izazvati tenzije sa susjednim državama.
Slabljenje Šengena i moguće posljedice za putnike sa Balkana
Uvođenje graničnih kontrola bi, kako tvrde stručnjaci, značilo usporavanje prometa na prelazima, duža zadržavanja i potencijalno ukidanje određenih avio-linija, posebno onih koje povezuju BiH s Njemačkom. Među mogućim posljedicama je i dodatna administrativna opterećenja za putnike, ali i preduzeća koja zavise od nesmetanog kretanja ljudi i roba. Tokom predizborne kampanje, bivši kancelar Olaf Šolc je oštro kritikovao ovu ideju, upozorivši da bi njeno sprovođenje predstavljalo ne samo slabljenje Šengena, već i ozbiljno potkopavanje jedinstva unutar Evropske unije.
Ako jedna od ključnih članica Unije postavi fizičke barijere na granicama, to šalje poruku nepovjerenja prema ostalim članicama“, rekao je tada Šolc
Otpor susjeda i političke opozicije
Mercova ideja da se ilegalni migranti vraćaju u zemlje iz kojih su ušli u Njemačku već nailazi na oštre reakcije. Poljski premijer Donald Tusk već je odbacio mogućnost da njegova zemlja prihvati migrante koje Njemačka namjerava da vrati, naglasivši da bi takva politika stvorila dodatne probleme i ugrozila prekogranični promet.
Ne možemo prihvatiti da Njemačka migrante sprovodi na našu granicu", poručio je Tusk, dodajući da bi umjesto unilateralnih mjera, fokus trebao biti na jačanju spoljnih granica EU kroz saradnju s Frontexom i zemljama Zapadnog Balkana.
Frontex i saradnja sa zemljama Balkana – alternativa Mercovom planu
Evropska komisija već radi na sporazumima s državama Zapadnog Balkana, prema kojima bi Frontex zajedno s lokalnim policijskim službama kontrolisao ne samo zvanične prelaze, već i takozvane „zelene“ i „plave“ granice. Ovaj pristup ima za cilj sprečavanje ilegalnih prelazaka prije nego migranti stignu do granica EU. Poljski analitičari i mediji sugeriraju da bi se ovakva strategija dugoročno pokazala efikasnijom od jednostranih poteza poput ponovne uspostave unutrašnjih graničnih kontrola.
Skepsa i među njemačkim stručnjacima
Ni u Njemačkoj nema jedinstva oko Mercovog prijedloga. Mediji i sigurnosni stručnjaci izražavaju sumnju u njegovu dugoročnu efikasnost.
Ako bih bio švercer ljudima, jednostavno bih uzeo nekoliko sedmica odmora i nastavio po starom“, izjavio je jedan njemački policajac za magazin Focus.
Statistički podaci pokazuju da je tokom prošle godine u Njemačku legalno ušlo gotovo dva miliona ljudi kojima je bila potrebna viza, dok je broj onih koji ulaze koristeći Šengen višestruko veći. Među njima su i brojni građani BiH i drugih zemalja regiona koji u Njemačku dolaze zbog posla, školovanja ili porodičnih veza.
Mnogo izazova – malo garancija
Da bi Mercov plan zaživio, neophodna je ne samo politička volja, već i ozbiljna finansijska i logistička podrška. Uvođenje graničnih kontrola zahtijevalo bi dodatno osoblje, opremu, i modernizaciju infrastrukture na prelazima.
Za sada ostaje neizvjesno da li će novi kancelar uspjeti da provede ovu mjeru u djelo. Ono što je sigurno jeste da bi svako narušavanje slobode kretanja unutar EU moglo imati domino-efekat, a balkanske države bi među prvima osjetile posljedice.
