Ovo glasanje je prvo od Putinove odluke da izvrši invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Iako nije bilo sumnje u njegov ishod, postoji zabrinutost da bi Putin svoju pobjedu na reizboru mogao iskoristiti da započne novu mobilizaciju za rat u Ukrajini, piše New York Dopisnik Timesa iz Moskve Ivan Nečepurenko.
- Čujem samo za mobilizaciju, da je planirana ofanziva za ljeto i da je trupama potrebna rotacija - rekla je za list Marija iz Moskve preko Vocapa.
Njen suprug Aleksandar (38), koji je napustio Rusiju ubrzo nakon što je Putin najavio prvu mobilizaciju u septembru 2022. godine, ali se nedavno vratio, sada razmišlja da ponovo napusti zemlju.
Klima zabrinutosti
Mnogi Rusi su bili zabrinuti zbog niza pitanja uoči glasanja, koje je počelo u petak i završeno u nedjelju. Iako su ruske vlasti negirale da se planira nova mobilizacija za rat, još uvijek postoji osjećaj nelagode. Čini se da je ta zabrinutost ukorijenjena u mogućnosti da će iskoristiti svoju nesputanu moć da izvrši promjene koje je izbjegao prije glasanja. Denis Volkov, direktor biračkog centra Levada, rekao je da manjina Rusa koji se protive vladi još uvijek osjeća zabrinutost.
Iako je potencijalna mobilizacija glavni razlog za zabrinutost, postoji i nelagodnost u pogledu finansija i ekonomije. Neki Rusi su zabrinuti da bi rublja - koju je vlada poduprla nakon pada prošle godine - mogla ponovo depresirati, povećavajući cijenu uvoza. Privrednici su zabrinuti zbog potencijalno viših poreza, a opozicioni aktivisti očekuju više sukoba sa neistomišljenicima, kaže Nečepurenko.
- Ljudi su veoma nervozni. Neizvjesnost je najgora, iako su Rusi navikli na neizvjesnost - rekla je za list Nina Hruščova, profesorica međunarodnih odnosa u New Yorku u New Yorku i praunuka bivšeg lidera SSSR-a Nikite Hruščova.
Sve ove zabrinutosti odražavaju trenutnu klimu u Rusiji, gdje su mnogi naučili da se nadaju najboljem, ali očekuju najgore. A neizvjesnost je pogoršala vlada za koju stručnjaci kažu da je postala autoritarnija. Nakon više od dvije decenije na vlasti, Putin nije sputan opozicijom u parlamentu ili jakim civilnim društvom, tako da je relativno slobodan da radi šta hoće.
Nakon nepopularnih odluka?
Neki stručnjaci kažu da bi Kremlj mogao iskoristiti rezultate glasanja - koji su donijeli uvjerljivu pobjedu za Putina - za dalje obračunavanje s disidentima i eskalaciju rata u Ukrajini.
- Na autoritarnim izborima rezultati su bili predvidljivi, ali ne i posljedice. Ako sistem odluči da je dobro prošao i da je sve u redu, onda bi postizborni period mogao biti vrijeme za donošenje nepopularnih odluka - rekla je za Tajms ruski politikolog Jekaterina Šulman.
Putin osvojio 87,9 posto glasova
Primjer za to, istakla je ona, je posljednji Putinov reizbor 2018. godine, nakon čega je uslijedilo povećanje starosne granice za odlazak u penziju u Rusiji.
Kremlj čvrsto upravlja izborima u zemlji kroz svoju skoro potpunu kontrolu nad medijima i državnim preduzećima, na čije radnike se često vrši pritisak da glasaju. Izborna mašinerija filtrira nepoželjne kandidate, a opozicioni aktivisti su ili bili primorani da pobjegnu ili su završili u zatvorima. Najistaknutiji ruski disident, Aleksej Navaljni, umro je prošlog mjeseca u arktičkom zatvoru.
Iako ishod glasanja nije sporan, Rusi su i dalje zaokupljeni procesom.
Ruski potrošači požurili su da kupuju automobile početkom godine nakon što su analitičari tržišta automobila sugerisali da bi predizborni period mogao biti najbolje vrijeme za kupovinu jer bi rublja mogla da devalvira nakon glasanja. Broj prodatih novih vozila u Rusiji skočio je u januaru i februaru za preko 80 odsto u odnosu na isti period prošle godine, navodi "Avtostat". Poslovni sektor je zabrinut da će vlada povećati poreze nakon glasanja. Putin je u srijedu rekao da će vlada izraditi nova poreska pravila za pojedince i privatna lica, a stručnjaci kažu da to najvjerovatnije znači povećanje poreza za obje grupe.
Rastuća polarizacija između Putinovih pristalica i protivnika
Volkov kaže da se većina Rusa - nakon početnog šoka od početka invazije na Ukrajinu i mobilizacije sedam mjeseci kasnije - prilagodila novom svijetu. Dosta toga je bilo zbog nastojanja vlade da podigne moral osiguravanjem da ekonomija zemlje ostane zdrava i ubrizgavanjem novca u industrijski sektor.
- Došlo je do ozbiljne preraspodjele resursa u korist većine, koja smatra da sada može normalno živjeti bez direktnog učešća u ratu - rekao je on.
Volkov je ukazao da postoji sve veća polarizacija između Putinovih pristalica i protivnika.
- Danas je međusobno nerazumijevanje veće i akutnije nego ranije - rekao je on.
Mnogi antivladini aktivisti – i oni koji su ostali i oni koji su napustili zemlju – strahuju od novog obračuna sa neistomišljenicima. Jevgenij Čičvarkin, biznismen i opozicioni aktivista u Londonu, vjeruje da će disidenti nakon izbora biti suočeni sa neprijatnim izborom - ili bjekstvo ili zatvor.
- Neće biti pomoći, izbor će biti ili u zatvor ili van zemlje - rekao je on u intervjuu za "Živoj gvozd", nezavisni ruski medij.
Ipak, neki analitičari sumnjaju da će Putin učiniti više nego što mora da iskorijeni neslaganje.
- Sistem ne može zauvijek biti u stanju mobilizacije i stresa. Ako date previše ovlasti bezbjednosnim službama, sutra vas mogu skinuti s vlasti. Vladimir Putin to veoma dobro razume - rekao je Aleksandar Kinjev, ruski politikolog.
