Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić, koji predvodi delegaciju Vlade Federacije BiH tokom službene posjete Mađarskoj, jutros se u Budimpešti sastao s mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine, Péterom Szijjártóom.
Uz premijera Nikšića, u delegaciji su zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, kao i federalni ministri energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić te ministar za raseljene osobe i izbjeglice Nerin Dizdar.
Glavna tema razgovora bila je proces pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i Planu reformi koji je neophodan za približavanje članstvu. Mađarska, kao jedna od vodećih zagovornica integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU, izrazila je svoju podršku BiH na tom putu. Ministar Szijjártó je dodatno istaknuo da Mađarska ostaje spremna pomoći Bosni i Hercegovini u sanaciji posljedica poplava koje su nedavno pogodile područja Federacije BiH, uz poseban naglasak na podršku u rekonstrukciji željezničkog prometa i infrastrukture.
Premijer Nikšić izrazio je zahvalnost Mađarskoj na podršci, naglasivši značaj saradnje u ključnim periodima evropskog predsjedavanja, kada postoji jedinstvena prilika za napredak BiH u procesu pristupanja EU. "Osjećamo vašu podršku i posvećenost da nas vidite kao članicu EU. Mi sada moramo učiniti sve što je u našoj moći i maksimalno iskoristiti predsjedavanje Mađarske Evropskom unijom za naš napredak. Ako propustimo ovaj voz, bojim se da bi interes EU za BiH mogao oslabiti. Svjesni smo da vaša spremnost za podršku podrazumijeva da i mi sa svoje strane ubrzamo proces donošenja potrebnih zakonskih rješenja," istakao je Nikšić, istovremeno zahvalivši Mađarskoj što kroz redovne kontakte s različitim nivoima vlasti u BiH pruža kontinuiranu podršku.
Nikšić je potom naglasio da su preostale obaveze koje BiH treba ispuniti brzo rješive, ako se iz procesa isključe političke igre i blokade. "Naš cilj je da se što prije dogovorimo i započnemo konkretne korake. Da li će biti rješenja, ne mogu garantovati, ali bez zajedničkog dijaloga i dogovora nećemo ništa postići. Svi evropski partneri razumiju kolika je ova prilika s mađarskim predsjedavanjem EU, i siguran sam da će Mađarska dodatno podržati BiH ako ostvarimo vidljiv napredak ka zakonskim promjenama koje su potrebne," dodao je premijer Nikšić.
Premijer je takođe spomenuo da je već ostvaren određeni napredak u vezi s imenovanjem glavnog pregovarača za evropske integracije te najavio mogućnost formiranja pregovaračkog tima u bliskoj budućnosti. Što se tiče Plana reformi, podsjetio je da je od predloženih 113 mjera već usaglašeno njih 111, uprkos tome što su četiri kantona dala mišljenje s rezervom. Pojasnio je da se preostalih pet posto nesuglasica odnosi na pitanje Apelacionog vijeća, koje je gotovo riješeno. "Ukoliko se postigne politički dogovor oko još dva ključna zakona, mišljenje kantona neće predstavljati problem za daljnji napredak," kazao je Nikšić.
Ministar Szijjártó izrazio je žaljenje zbog razornog uticaja nedavnih poplava u Federaciji BiH i istaknuo da Mađarska ostaje čvrsto opredijeljena za pružanje pomoći u obnovi i rekonstrukciji pogođenih područja. Osim toga, ponovio je podršku Mađarske za napredak BiH ka evropskim integracijama. "Kada dogovor na političkom nivou bude postignut, Mađarska će se zalagati da Evropska komisija ubrza objavu svoje ocjene, kako bi mogli sazvati evropsku međuvladinu konferenciju o BiH. Zaista smo spremni pomoći Bosni i Hercegovini na njenom putu ka EU," naglasio je Szijjártó.
Tokom jutra održan je i uvodni sastanak privrednog foruma kojem prisustvuje više od 100 privrednika iz Mađarske i Bosne i Hercegovine. Delegaciju BiH uz zvaničnike Vlade čine i predstavnici javnih preduzeća i privatnih kompanija iz Federacije BiH, uključujući predstavnike Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZHB, BH Telecoma, Ceste Federacije BiH, Razvojne banke FBiH, firme namjenske industrije te drugih domaćih kompanija. Cilj foruma je daljnje jačanje ekonomske saradnje između dvije zemlje, kroz razgovore o mogućnostima ulaganja, razmjene i projekata od zajedničkog interesa.
