Možda nema boljeg načina da se procijeni nivo straha u nekoj zemlji nego da pogledate kompanije koje grade privatne bunkere.
Na primjer, BSSD Defense, kompanija sa sjedištem u Berlinu koja gradi "sisteme zaštićenih prostorija" za privatnu, poslovnu i vojnu upotrebu, u posljednje vrijeme dobro posluje.
Pored razne kućne sigurnosne opreme, kompanija nudi sve, od "prostorija za privremenu izolaciju i zaštitu" za oko 20.000 evra, do pravih skloništa za skoro 200.000 evra. Tehnički direktor BSSD-a Mario Piejde kaže da su posljednjih godina imali povećan broj poziva privatnih lica, vatrogasnih službi i lokalnih vlasti.
Interesovanje je počelo da raste tokom pandemije COVID-a, a potom se ponovo pojačalo 2022. godine kada je Rusija napala Ukrajinu .
"Postoji aktivna potražnja i aktivan interes, jer nema toliko kompanija koje se time bave. Niko nije mogao očekivati da će se ponovo voditi konvencionalni rat u Evropi, ali, nažalost, istorija se ponavlja. Ljudi koji su razmišljali o tome ranije su sada počeli da implementiraju svoje planove", rekao je Piejde.
U Njemačkoj nema funkcionalnih skloništa
Čini se da je tako i u političkim krugovima: početkom juna, na konferenciji ministara unutrašnjih poslova u Potsdamu, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova predstavilo je pokrajinskim kolegama "izvještaj o stanju razvoja modernog koncepta skloništa" za nemačko stanovništvo.
Izvještaj je uslijedio tri mjeseca nakon što je Njemačko udruženje gradova i opština, koje predstavlja 14.000 lokalnih vlasti, pozvalo saveznu vladu da uloži 10 milijardi eura u civilnu odbranu u narednih deset godina i iskoristi ih za nadogradnju 2.000 bunkera iz hladnog rata.
Njemačkoj bi trebalo više od 200 hiljada bunkera
Ovo nije mali poduhvat. Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) kaže za DW da je samo 579 ovih bunkera još uvijek određeno kao javna skloništa i da ima mjesta za oko 478.000 ljudi (ili 0,56 posto stanovništva Njemačke). Čak ni ovi bunkeri nisu "ni funkcionalni ni spremni za upotrebu" nakon što je raniji sistem skloništa napušten 2007. godine.
Novi koncept bunkera je u fazi planiranja, kaže BBK, ali u izvještaju savezne vlade, koji je procurio u razne njemačke medije, stoji da bi za zaštitu cjelokupnog stanovništva bilo potrebno izgraditi još oko 210.100 bunkera, za šta bi bilo potrebno 25 godine i koštao je 140,2 milijarde eura.
"Izgradnja zaštite stanovništva je svakako zanemarena u posljednjih 35 godina", rekao je Piejde, ali bi oživljavanje ovakvih skloništa trebalo biti izvodljivo: "Nije se mnogo promijenilo u izgradnji u posljednjih 50 godina. Postoji određena čvrstoća zidova. , debljina zidova, sistemi filtera Sve što se promijenilo je napajanje i efikasnost baterije."
Koliko je uopšte koristan bunker?
Hans-Walter Borries, direktor Instituta za ekonomske i sigurnosne studije Firmitas na Univerzitetu Witten, slaže se da je pitanje zaštite stanovništva u velikoj mjeri zanemareno.
Ali on postavlja pitanje koliko bi bunkeri zapravo bili korisni, s obzirom na vojnu moć u ratu između NATO-a i Rusije (ako je to zaista scenario za koji se sprema): na primjer, Rusija ima hipersonične rakete koje bi pet minuta od Kalinjingrada mogle dosegnuti praktički bilo koji Evropski grad.
"Nije kao u Drugom svjetskom ratu, kada su upozorenja bombardera koji lete iznad Hannovera prema Berlinu davala ljudima 15 ili 20 minuta da nađu sklonište. Sa trenutnim vremenom reakcije ne postoji način da se upozori stanovništvo", rekao je Borries, koji je također rezervni pukovnik Bundeswehra.
Njemačka vlada je svjesna ovog problema. U slučaju rata, kaže vladin izvještaj, veliki centralni bunkeri bi bili daleko manje korisni od decentraliziranih zaštićenih prostora unutar stambenih zgrada. Zbog toga Vlada planira građanima preporučiti da nabave jeftin i lako dostupan građevinski materijal za izgradnju sigurnih soba u svojim podrumima.
Borries nije uvjeren u koncept, pogotovo ako se uzme u obzir da bi takav sukob mogao brzo eskalirati u nuklearni rat, a nuklearno oružje je sada nemjerljivo destruktivnije od onoga koje su koristile SAD na kraju Drugog svjetskog rata.
"Posljedice više nisu uporedive sa Hirošimom ili Nagasakijem. Sa modernim oružjem cijela Njemačka bi mogla biti zbrisana sa devet do dvanaest raketa", rekao je. Bunkeri koji bi mogli da izdrže takvu vrstu napada morali bi da budu zakopani hiljadama metara duboko u švajcarskim Alpama.
"A nakon toga, ne biste hteli da izlazite uopšte", rekao je ovaj stručnjak.
Novac je bolje uložiti za "normalnu" zaštitu
Umjesto ulaganja milijardi u izgradnju mreže bunkera u slučaju rata, Borries je tvrdio da bi vladama bilo bolje da ulažu u ono što je nazvao "normalnom" zaštitom stanovništva. Ovo bi, kako je rekao, mogao biti sistem upozorenja za katastrofe, posebno one prirodne poput poplava, i stvaranje bolje obuke za organizacije za pomoć u katastrofama.
"To znači novac za obuku, vježbe, modernu opremu. Sve bi to imalo više smisla nego zamišljati ove scenarije nuklearnog rata kada ionako ništa ne možete učiniti", zaključio je Borries.
