Njemački birači u nedjelju, 23. februara, izlaze na birališta kako bi odlučili o novom parlamentu.
Prema trenutnim anketama, Kršćanski demokrati (CDU/CSU), predvođeni Friedrichom Merzom, mogli bi se vratiti na vlast nakon više od tri godine u opoziciji, s osvojenih 29 posto, što ih stavlja ispred Socijaldemokratske stranke (SPD) kancelara Olafa Scholza. Međutim, čini se da CDU/CSU neće moći samostalno formirati većinu.
U posljednjim istraživanjima, krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) dosegla je 21 posto, čime je učvrstila svoju poziciju kao druga najjača politička opcija. Iako AfD bilježi rast, nijedna druga stranka nije spremna na koaliciju s njima.
Najizglednija opcija za formiranje vlade mogla bi biti koalicija između CDU/CSU i SPD, ali zbog visokog postotka neodlučnih birača i kompleksnog izbornog sistema, raspodjela mandata ostaje neizvjesna. Prema anketama, gotovo 27 posto birača još uvijek nije odlučeno kome će dati glas.
Izbori se održavaju u zemlji s više od 59 miliona birača, među kojima je 2,3 miliona onih koji izlaze na izbore po prvi put. Prema demografskim podacima, 42 posto birača ima više od 60 godina, a samo 13 posto manje od 30 godina.
Njemački izborne sistem omogućava biračima da daju dva glasa: jedan za kandidata iz njihove izborne jedinice, a drugi za političku stranku. Stranke moraju osvojiti najmanje 5 posto glasova ili tri direktna mandata da bi ušle u parlament.
Na izborima učestvuju 4.506 kandidata, među kojima je 32 posto žena. Šest stranaka trenutno vodi u anketama i prema njima bi mogli ući u Bundestag: CDU/CSU, SPD, AfD, Zeleni, Die Linke i FDP.
Za kancelara se natječu Friedrich Merz, Olaf Scholz, Robert Habeck i Alice Weidel, s različitim političkim programima, od ekonomske obnove do jačih kontrola migracija, dok se AfD zalaže za radikalne promjene u vanjskoj politici, uključujući izlazak iz EU i smanjenje suradnje s NATO-om.
