Njemački Bundestag je usvojio rezoluciju koja ima za cilj oštriju borbu protiv antisemitizma u zemlji, a koja je izazvala brojne reakcije i podijeljena mišljenja.
Tekst rezolucije poziva na zabranu javnog finansiranja organizacija koje šire antisemitizam, dovode u pitanje pravo Izraela na postojanje ili pozivaju na bojkot ove zemlje.
Također, rezolucija predviđa da osobe odgovorne za antisemitizam u školama i na univerzitetima budu isključene iz nastavnog procesa, a u ekstremnim slučajevima i izbačene iz obrazovnih institucija.
Ovaj prijedlog je dobio široku podršku političkih stranaka, uključujući socijaldemokrate (SPD), konzervativne CDU-CSU, Zeleni i Slobodne demokrate (FDP), čime je postao jedan od ključnih političkih prioriteta u borbi protiv diskriminacije i antisemitizma u zemlji.
Međutim, prijedlog nije prošao bez kontoverzi. Oko 100 jevrejskih umjetnika i intelektualaca u Njemačkoj izrazilo je zabrinutost, tvrdeći da bi ova rezolucija mogla “oslabiliti, a ne ojačati” raznolikost jevrejskog života u zemlji. Oni su upozorili da bi povezivanje svih Jevreja s politikama izraelske vlade moglo imati negativne posljedice za jevrejsku zajednicu u Njemačkoj.
Njemačka vlada objavila rat radu na crno
Također, Julia Duchrow, generalna sekretarka njemačkog ogranka Amnesty Internationala, istaknula je da iako podržava cilj usvajanja mjera protiv antisemitizma, rezolucija može imati negativne učinke na ljudska prava.
Prema njenim riječima, mjere koje predlaže rezolucija mogu dovesti do ozbiljnih kršenja osnovnih ljudskih prava i pravne nesigurnosti, te unijeti nesigurnost u pravni okvir u zemlji.
Ova odluka izaziva raspravu o ravnoteži između borbe protiv antisemitizma i zaštite ljudskih prava, dok se očekuje dalja rasprava o njenim posljedicama i primjeni.
