Nordijske zemlje su najspremnije za budućnost bez gotovine u Evropi, pokazala je analiza norveškog portala Finansplassen, koja je koristila javno dostupne podatke više institucija.
Rezultati su potvrdili da ove zemlje prednjače u usvajanju digitalnih plaćanja zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi, povjerenju u institucije i prilagođenim rješenjima za specifične izazove.
Analiza je uključila podatke o broju bankomata i terminala za kartična plaćanja na 100.000 stanovnika, o maksimalnim limitima za kartične transakcije i postotku građana koji koriste internet bankarstvo. Prema ovim pokazateljima, Norveška je vodeća zemlja, sa samo nekoliko bankomata po glavi stanovnika i čak 96% korisnika internet bankarstva.
Norveška na vrhu bezgotovinske liste
Portparol Finansplassena pojasnio je da mali broj bankomata odražava manju zavisnost od gotovine, dok veći broj terminala za kartična plaćanja ukazuje na razvijenu mrežu za elektronske transakcije. Norveška, kao lider na listi, pokazuje visok stepen digitalizacije, ali i široku upotrebu mobilnih aplikacija za plaćanje poput Vipps MobilePay-a, koja ima više od 11,5 miliona korisnika širom Norveške, Finske i Danske.
Iako je Norveška u mnogim aspektima primjer bezgotovinskog društva, Parlament ove zemlje nedavno je usvojio zakon kojim podstiče očuvanje gotovine kao opcije plaćanja. Norveška ministarka pravde Emilie Enger Mehl naglasila je da digitalni sistemi, iako praktični, mogu biti ranjivi na kibernetičke napade, nestanke struje i sistemske kvarove. “Gotovina je ključna za spremnost društva na nepredviđene situacije,” izjavila je Mehl, osvrćući se na važnost očuvanja sigurnosnih rezervi u fizičkom novcu.
Nordijski lideri u digitalizaciji plaćanja
Na drugom i trećem mjestu liste nalaze se Finska i Danska. Iako imaju nešto više bankomata od Norveške, ove zemlje su zadržale visok nivo digitalizacije uz gotovo identičan procenat korisnika internet bankarstva. Danska narodna banka navodi da su gotovinska plaćanja u Danskoj prošle godine činila samo 8% svih transakcija, a mobilni novčanici postali su dominantan način plaćanja.
Olle Pettersson iz Finansplassena istakao je da nordijske zemlje prednjače zbog prilagodljivosti stanovništva na inovacije. “Faktori poput povjerenja građana u institucije, male populacije i specifičnih izazova kao što su rijetka naseljenost i teški vremenski uslovi igraju ključnu ulogu u popularnosti bezgotovinskih sistema,” izjavio je Pettersson.
Zašto je gotovina još važna?
I dok digitalna plaćanja sve više dominiraju, stručnjaci upozoravaju na opasnosti od potpunog ukidanja gotovine. Norveška uprava za civilnu zaštitu (DSB) preporučila je građanima da sačuvaju određene rezerve gotovine kao odgovor na potencijalne krize poput rata, kibernetičkih prijetnji ili klimatskih nepogoda. Danski guverner Christian Kettel Thomsen istakao je da, uprkos padu upotrebe gotovine, ona ostaje važan dio stabilnosti ekonomskog sistema.
Pandemija kao katalizator digitalnih transakcija
Globalni trendovi takođe pokazuju ubrzanje prelaska na bezgotovinsko društvo tokom pandemije COVID-19. Prema podacima Svjetske banke, broj bezgotovinskih transakcija po osobi globalno je porastao sa 91 u 2017. na 135 u 2020. godini. Evropska centralna banka (ECB) izvijestila je da je procenat transakcija gotovinom u Evropi pao sa 72% u 2019. na 59% u 2022.
Ipak, oko 60% evropskih građana smatra da bi gotovina i dalje trebala ostati dostupna kao opcija plaćanja. Pored praktičnosti digitalnih sistema, očuvanje gotovine predstavlja pitanje inkluzivnosti za sve koji nisu dio digitalnog ekosistema.
Evropa između digitalizacije i tradicije
Dok nordijske zemlje predvode u tranziciji ka bezgotovinskom društvu, mnoge evropske države još balansiraju između modernizacije i očuvanja tradicionalnih sistema plaćanja. Ovaj trend pokazuje da će budućnost ekonomije zavisiti od sposobnosti integracije digitalnih inovacija uz očuvanje dostupnosti za sve slojeve društva.
