Na Ivan Sedlu, u općini Hadžići, u Kantonu Sarajevo, u tijeku je ambiciozna izgradnja prve vjetroelektrane u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Ovaj projekt, vrijedan 70 miliona KM, započet je u septembru 2022. godine, a predvodi ga slovenska kompanija Interenergo u saradnji sa danskom kompanijom Suzlon Wind Energy, koja je preuzela implementaciju u novembru iste godine. Sa pet moćnih vjetroagregata, svaki kapaciteta od pet megavata, vjetroelektrana na Ivan Sedlu bit će u stanju da proizvede dovoljno električne energije za napajanje oko 11.000 domaćinstava kada bude u punoj operativnosti, što se očekuje početkom naredne godine.
Izgradnja ovog energetskog postrojenja ne samo da će značajno promijeniti krajolik Ivan Sedla, već će donijeti i prekretnicu u energetskoj slici Kantona Sarajevo. Pet visokih i robusnih vjetroturbina, smještenih u ovom planinskom području, bit će lako uočljive na horizontu, podsjećajući na prisutnost čiste energije koja se sve više nameće kao nužnost u svijetu suočenom s klimatskim promjenama i potrebom za smanjenjem emisija ugljika. Iako će fizički utjecaj ovih vjetroturbina na okolni prostor biti primjetan, sama vjetroelektrana postavlja nove temelje za korištenje obnovljivih izvora energije u Kantonu Sarajevo, gdje je do sada fokus bio uglavnom na hidroenergiji.
Interenergo i Suzlon Wind Energy – Pioniri vjetroenergije u BiH
Kompanija Interenergo, koja je već ostvarila uspjehe u izgradnji vjetroparkova u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, ovim projektom ulazi na tržište Bosne i Hercegovine, donoseći svoja iskustva i ekspertizu u oblasti obnovljivih izvora energije. Danski partner Suzlon Wind Energy preuzeo je glavnu ulogu u investiciji i osigurao tehničku podršku za realizaciju, pokazujući interes međunarodnih investitora za bosanskohercegovački energetski sektor. Ovaj projekt naglašava važnost stranih investicija za rast i razvoj novih tehnologija u regionu.
Korak ka energetskoj tranziciji i usklađivanju sa EU regulativama
Vjetroelektrana na Ivan Sedlu dolazi u važnom trenutku za energetsku strategiju Bosne i Hercegovine, koja se suočava s potrebom za povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u svom energetskom miksu. Evropska unija sve više uvodi stroge regulative koje će oporezivati uvoz električne energije proizvedene iz fosilnih goriva, posebno uglja. Kao jedna od zemalja sa značajnim oslanjanjem na ugljenične izvore, Bosna i Hercegovina se suočava s imperativom da pronađe alternative koje će omogućiti dugoročno održivu i čistu energiju, a vjetroelektrana na Ivan Sedlu predstavlja važan korak u tom pravcu.
Pored smanjenja ovisnosti o uvezenoj energiji i fosilnim gorivima, ovaj projekt donosi dugoročne ekonomske benefite, jer doprinosi energetskoj nezavisnosti zemlje i stvara nova radna mjesta. Prema stručnjacima, uspješna integracija obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem može smanjiti troškove energije za domaćinstva i kompanije, istovremeno otvarajući mogućnosti za izvoz viškova energije u susjedne zemlje koje sve više traže čiste energetske resurse.
Budućnost obnovljivih izvora energije u BiH
Bosna i Hercegovina, sa svojim prirodnim resursima, ima ogroman potencijal za razvoj sektora obnovljivih izvora energije, uključujući vjetar, sunce, i hidroenergiju. Međutim, unatoč prirodnim prednostima, energetski sektor zemlje suočava se s nizom izazova, uključujući sporu regulatornu usklađenost, birokratske prepreke i kompleksne procedure za odobrenje projekata. Projekt vjetroelektrane na Ivan Sedlu stoga služi kao primjer kako bi se procesi mogli poboljšati i ubrzati kroz efikasnije planiranje i olakšavanje stranih investicija.
Iako se u javnosti povremeno pojavljuju sumnje o ekološkom utjecaju vjetroturbina na životnu sredinu, uključujući utjecaj na ptice i promjene u ekosistemima, pristalice obnovljivih izvora energije ističu da su koristi mnogo veće od mogućih šteta. Kroz saradnju sa stručnjacima za očuvanje prirode, projekt na Ivan Sedlu postavlja temelje za odgovornu i održivu energetsku budućnost Bosne i Hercegovine.
Vjetroelektrana na Ivan Sedlu je značajan korak ka energetskoj transformaciji i smanjenju emisije ugljika u Bosni i Hercegovini. Ova investicija, vrijedna 70 miliona KM, donosi ne samo nove izvore čiste energije već i snažnu poruku o spremnosti kantona da se prilagodi modernim ekološkim i energetskim standardima. Kanton Sarajevo će ovim projektom smanjiti ovisnost o uvoznoj struji i značajno doprinijeti zaštiti životne sredine, što će u konačnici biti korisno za građane, privredu, ali i cjelokupni energetski sektor u zemlji.
Izgradnja prve vjetroelektrane u Kantonu Sarajevo simbol je razvoja i promjene te ukazuje na smjer u kojem Bosna i Hercegovina može ići, usklađujući se s ciljevima Evropske unije i svjetskim trendovima energetske tranzicije.
