NIJEMCI SVE GLASNIJI ZA ČETVERODNEVNU RADNU SEDMICU: REFORMA FLEKSIBILNOSTI ILI PUT KA ISCRPLJENOSTI?

Nova radna filozofija u Njemačkoj: Sedmični umjesto dnevnog limita – realna opcija ili san o dužem vikendu?

Gradevina radnici

Njemačka, zemlja poznata po svojoj radnoj disciplini, suočava se s mogućom radnom revolucijom. Nova ideja koja sve češće dobija podršku građana jeste zamjena dnevnog ograničenja od osam sati sedmičnim limitom radnog vremena, što bi omogućilo veću fleksibilnost, ali i otvorilo vrata brojnim dilemama – kako za radnike, tako i za poslodavce.

Istraživanje agencije YouGov, sprovedeno za dpa, otkriva da 38% Nijemaca podržava prijedlog prelaska na četverodnevnu radnu sedmicu, dok je 20% protiv, a 37% još uvijek neodlučno. Prijedlog je već dio koalicijskog sporazuma nove njemačke vlade i predviđa mogućnost da zaposleni rade četiri dana po 10 sati, umjesto uobičajenih pet dana po osam sati, uz zadržavanje iste plate.

Zagovornici ove mjere naglašavaju prednosti: 82% njih vjeruje da bi to značajno povećalo fleksibilnost, omogućilo duže vikende i poboljšalo ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Čak 44% njih smatra da bi i poslodavci profitirali jer više ne bi morali striktno poštovati dnevni maksimum od osam sati.

Ipak, nije sve tako jednostavno.

Kritičari novog modela upozoravaju na opasnosti: umor, smanjenje produktivnosti, pa i narušeno mentalno zdravlje. Dvije trećine protivnika smatra da produktivnost nakon osam radnih sati značajno opada, dok 61% izražava zabrinutost da bi duže smjene bile prevelik teret za radnike. Osim toga, 40% strahuje da bi duži radni dani značili manje vremena za porodicu, hobije i lični odmor – upravo ono što se novim modelom navodno pokušava sačuvati.

Kada su upitani da izaberu između četiri dana po 10 sati i pet dana po osam sati, 37% bi se odlučilo za četverodnevnu sedmicu, dok 28% i dalje preferira tradicionalni raspored. Zanimljivo je da ostatak ispitanih, očigledno, ne bi bio zadovoljan nijednim od ova dva izbora.

Dok se njemačka politika sve više okreće fleksibilnosti i modernizaciji radnog zakonodavstva, otvoreno ostaje pitanje: da li je ova reforma stvarni napredak ili samo iluzija slobodnog vremena, iza koje se krije još veći pritisak na radnike?

Jedno je jasno – u zemlji koja je izgradila imidž tačnosti, preciznosti i radne etike, redefinisanje koncepta radne sedmice neće biti jednostavan zadatak. Ali ako neko može precizno izračunati balans između rada i života – to su vjerovatno upravo Nijemci.