U Bosni i Hercegovini, obećanja političara često izgledaju kao vjetar u leđa, s obzirom na to da se lako pretvaraju u prolazne fraze bez stvarnog utjecaja. Na početku augusta, ministar finansija Federacije BiH, Toni Kraljević iz HDZ-a, najavio je da će do kraja ljeta predložiti set fiskalnih zakona.
Ovu informaciju podržao je i Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda, tokom predizbornog skupa u Bihaću, tvrdeći da će zakoni biti u parlamentu do kraja septembra. U međuvremenu, rečeno je da vlast intenzivno radi na pripremi zakonskih rješenja, no u praksi se ta "intenzivnost" ne odražava.
Kalendarsko ljeto je završeno, ali iz Vlade FBiH i dalje nema naznaka da bi ključni zakoni mogli biti upućeni u Parlamentarnu skupštinu FBiH. Čak i kada bi se konačno našli u proceduri, proces usvajanja može trajati neodređeno, prožet amandmanima i raspravama koje dodatno usporavaju cijeli proces.
Penzioneri čekaju: Odugovlačenje formiranja radne grupe za izmjene Zakona o PIO
Neispunjena Obećanja i Neizvjesnost
Obećanja o minimalnoj plaći od 1000 KM i dalje su bez stvarne osnove, jer se za njihovo usvajanje mora donijeti poseban zakon o minimalnoj plati. Prvo, vlast se treba posvetiti zakonu o fiskalizaciji, uključujući online fiskalizaciju, no za sada nema nikakvih konkretnih informacija iz Vlade FBiH o tim rješenjima.
Ključna stranka koja odgađa usvajanje ovih zakona je HDZ, ali ni stranke iz koalicije Trojka ne pokazuju značajniji pritisak da se ova pitanja stave na dnevni red. Dok je aktuelna vlast omogućila poslodavcima da isplate jednokratnu pomoć do 2.700 KM bez oporezivanja, ovo je rješenje samo površno, a ne donosi sistemsku promjenu koja je potrebna radnicima.
Dugo Očekivani Fiskalni Zakoni
Fiskalni zakoni su temeljna tema kojom su se trebale baviti sve prethodne i sadašnje vlasti. Ovi zakoni su najavljivani skoro deceniju, s ciljem rasterećenja privrede, poboljšanja standarda radnika, ali i očuvanja fiskalne stabilnosti. Prvobitni prijedlog zakona podrazumijevao je oporezivanje ne samo na plate, već i na topli obrok, regres i prijevoz, čime se želi suzbiti siva ekonomija.
Prijedlog je predviđao smanjenje doprinosa sa 41,5% na 33%, uz gradaciju oporezivanja. Naime, planirano je da se neoporezivi dio plata postavi na 700 KM, dok bi se iznosi iznad toga oporezivali različitim stopama. Porezne kategorije bile bi postavljene za plate od 800 do 1.200, od 1.200 do 1.500 i iznad 1.500 KM.
Međutim, nakon niza pregovora između vlasti, sindikata i poslodavaca, zajedničko rješenje nije pronađeno. Dodatno, svijet je pretrpio tektonske promjene, od pandemije COVID-19 do ratova koji su uzburkali globalnu ekonomiju, što je dovelo do smanjenja radne snage i povećanja troškova rada. Realnost današnje ekonomije se drastično razlikuje od one iz 2015. i 2016. godine, a pitanje ostaje: kada će političari konačno ispuniti svoja obećanja i donijeti reforme koje su hitno potrebne građanima?
Situacija u vezi s fiskalnim zakonima u Federaciji BiH zahtijeva hitnu akciju i odgovornost vlasti prema građanima. Naša ekonomija i standard života zavise od transparentnosti i efikasnosti u donošenju zakona koji bi olakšali poslovanje i osigurali dostojanstven život radnicima. Vrijeme je da političari shvate ozbiljnost svojih riječi i obaveza, jer od njih zavisi budućnost naše zemlje.
