Svijet svjedoči velikoj transformaciji obrazovanja, a Ujedinjeni Arapski Emirati prednjače uvođenjem umjetne inteligencije (VI) u školske nastavne planove i programe. Počevši od akademske 2025/2026. godine, VI će postati sastavni dio javnog obrazovnog sistema – od vrtića do završnog razreda srednje škole.
Cilj ovog pristupa je da učenicima pruži znanja i vještine potrebne za razumijevanje principa umjetne inteligencije i njene primjene u svakodnevnom životu, u skladu s vizijom UAE da stvore generaciju sposobnu da odgovori na savremene izazove i kreira inovativna rješenja.
Ministarstvo obrazovanja najavilo je da će oko 1.000 nastavnika biti zaduženo za realizaciju programa na svim nivoima obrazovanja, čime će se osigurati dosljedna primjena u svim razredima. Nastavni plan za VI obuhvata sedam ključnih oblasti: osnovne koncepte, podatke i algoritme, upotrebu softvera, etička pitanja, praktične primjene, inovacije i projektni dizajn, kao i politike i angažman zajednice, uz prilagođavanje različitim uzrastima i potrebnim vještinama.
UAE su među prvim državama u svijetu koje su umjetnu inteligenciju uvele kao obavezan predmet u školama. Slični procesi dešavaju se i globalno – Indija je pokrenula SOAR inicijativu za učenike od šestog do dvanaestog razreda, Singapur je integrisao AI u nastavu računarstva, Australija je usvojila nacionalni okvir za AI u obrazovanju, a Velika Britanija realizuje program TECHFIRST kojim planira obučiti milion srednjoškolaca u vještinama vještačke inteligencije. U Africi, Ruanda i druge zemlje već primjenjuju AI koncepte u tehničkom obrazovanju, dok je Egipat najavio da će umjetna inteligencija i programiranje postati obavezni predmeti već od prve godine srednje škole.
Nova akademska godina u UAE počinje prekosutra, u ponedjeljak, i donosi niz reformi koje podržavaju razvoj naprednog i inovativnog obrazovnog sistema. U vrtićima privatnih škola biće uvedene obavezne smjernice za nastavu arapskog jezika, islamskog obrazovanja i društvenih koncepata s ciljem jačanja nacionalnog identiteta od najranijeg uzrasta.
Također, studenti trećeg ciklusa dobijaju ažurirane obrazovne programe – napredni smjer vodi ka studiju inženjerstva, medicine, farmacije i prirodnih nauka, dok opći smjer omogućava nastavak školovanja u humanističkim i društvenim naukama, pravu, umjetnosti i policijskim naukama. Ove promjene usklađene su s univerzitetima širom zemlje kako bi prijelaz s osnovnog obrazovanja na visoko obrazovanje i tržište rada bio što jednostavniji.
Reforme obuhvataju i novu strukturu školskog kalendara, ukidanje centralizovanih završnih ispita i prelazak na sumativno ocjenjivanje u školama, čime se optimizira iskorištavanje nastavnih dana i poboljšava kvalitet školskog života. Osim toga, uvodi se nacionalni standardizirani test za mjerenje znanja iz arapskog i engleskog jezika te matematike za učenike od četvrtog do jedanaestog razreda, a prva faza obuhvata 26.000 učenika.
