Od 2018. godine, prisustvo Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini evoluiralo je od opasnog malignog utjecaja prema direktnoj prijetnji državnoj stabilnosti.
U 2024. godini, situacija se dodatno zakomplicirala, jer su brojni napori zapadnih partnera, uključujući finansijske projekte, grantove i medijske kampanje, u suzbijanju ruskog utjecaja nažalost donijeli samo ograničene rezultate. Bez snažnih političkih pritisaka i aktivne međunarodne podrške, Bosna i Hercegovina bila bi u ozbiljnoj opasnosti da postane poligon za rusku propagandu i politički utjecaj.
Politička i sigurnosna situacija – 2020. godina kao prekretnica
Ključni trenutak u ovoj evoluciji ruskog pristupa Bosni i Hercegovini nastao je 2020. godine, kada je Rusija doživjela ozbiljan diplomatski udar, a šef ruske diplomatije Sergej Lavrov nije uspio ostvariti susret sa dva člana Predsjedništva BiH. Ovaj događaj predstavljao je prekretnicu koja je označila početak jačanja ruskih hibridnih aktivnosti u BiH. Odbijanje ruskih zahtjeva bio je signal Rusiji da su njeni pokušaji da kroz diplomatske kanale utiče na unutrašnju politiku BiH naišli na otpor, što je izazvalo značajnu promjenu u strategiji. Umjesto da Rusija i dalje pokušava isključivo preko posrednika ostvarivati svoj utjecaj, ona je ubrzo odlučila izravno ući u političku i sigurnosnu arenu BiH.
Maligni utjecaj – od medijske manipulacije do direktnog djelovanja
Prva faza ruskog angažmana u BiH bila je usmjerena na širenje dezinformacija i medijsku manipulaciju. Tokom 2018. i 2019. godine, na društvenim mrežama u Sarajevu pojavili su se oglasi za kurseve ruskog jezika, što je bio pokušaj Rusije da stvori temelje za kulturni i politički utjecaj. Međutim, interes za ove kurseve bio je slab, a njihove marketinške kampanje nisu donijele očekivane rezultate, jer Bosna i Hercegovina nije imala dovoljno proruske populacije koja bi bila spremna prihvatiti ovu vrstu kulturne infiltracije.
Nakon neuspjeha s kursevima jezika, Rusija je prešla na drugu fazu – angažman svojih medija. Od 2020. godine ruski državni mediji, kao što su Sputnjik i RT, počeli su agresivno širiti specijalne sadržaje i dokumentarne filmove koji relativiziraju ili direktno negiraju genocid u Srebrenici. Ove propagandne aktivnosti, koje su u početku bile usmjerene prema godišnjicama Srebreničkog genocida, brzo su postale osnov za stvaranje šire mreže proruskih medijskih platformi u BiH. Sputnjik Srbija, na primjer, igrao je ključnu ulogu u širenju dezinformacija i kreiranju subverzivnog narativa koji se kasnije prenosio u lokalnim medijima.
Kako su se medijske strategije razvijale, tako je postojala i evolucija kanala za širenje sadržaja, uključujući društvene mreže i Telegram. Ova platforma postala je izuzetno važna za rusku propagandu, jer omogućava širenje dezinformacija u realnom vremenu, često brže i efikasnije od tradicionalnih medija, s naglaskom na jednostavnost poruka koje su lako prihvatljive i dijeljive među velikim brojem korisnika. S obzirom na nedostatak zakonskih regulacija koje bi obavezivale Telegram, Rusija je bila u mogućnosti širiti subverzivne narative bez ikakvog nadzora.
Neprijateljsko prisustvo Rusije u BiH – paramilitarne grupe i direktna infiltracija
Uz medijsku manipulaciju, Rusija je proširila svoje prisustvo u BiH i kroz fizičku infiltraciju. Ovaj proces uključivao je dolazak različitih paramilitarnih grupa, uključujući Noćne vukove i veterane Wagnera, koji su povremeno boravili u istočnim i jugoistočnim dijelovima BiH, posebno u Podrinju i istočnoj Bosni. Ove grupe, koje su direktno povezane s ruskom vojskom i obavještajnim službama, predstavljaju ozbiljan sigurnosni izazov za BiH, jer njihovo prisustvo implicira da Rusija koristi BiH kao teritorij za projektiranje svojih vojnih i političkih interesa.
U posljednje dvije godine, više od 10.000 ruskih državljana ušlo je u Bosnu i Hercegovinu. Među njima se nalaze i pojedinci koji su direktno povezani s vojnom obukom i organizacijama. Primjerice, Alexander Bezrukhovny, ruski instruktor koji je održavao kurseve za planiranje demonstracija i upotrebu nasilnih metoda, bio je aktivan u okolini Banje Luke, dok su drugi ruski državljani zabilježeni u pokušaju ilegalnog prelaska granice u cilju dolaska do EU. Ovi pojedinci predstavljaju ozbiljan sigurnosni izazov jer nisu samo prisutni u BiH, već aktivno sudjeluju u subverzivnim aktivnostima.
Telegram platforma kao alat za širenje dezinformacija i subverzije
Nakon početnih pokušaja da se šire dezinformacije putem tradicionalnih medija, Rusija je prešla na korištenje tehnologije i društvenih mreža, pri čemu je Telegram postao ključna platforma. Telegram, s obzirom na svoju prirodu, omogućava brzo širenje vijesti, informacija i dezinformacija, često bez kontrole i zakonskog nadzora. Korištenje Telegrama omogućilo je Rusiji da širi poruke koje su jednostavne, ali vrlo efektivne, s minimalnim naporima u organizaciji. Ovi kanali, koji se često povezuju s velikosrpskim i proruskih narativima, brzo postaju popularni među mladim generacijama, posebno onima koji nisu ovisni o tradicionalnim medijskim izvorima.
Hibridno ratovanje – prema fazama ruske strategije
Rusija svoje djelovanje u BiH može se analizirati kroz pristup hibridnog ratovanja, kojeg je definirao teoretičar Janis Bezins. Prema njegovoj metodologiji, ruska strategija u BiH prelazi kroz nekoliko faza:
Prva faza - Asimetrično ratovanje, uključujući informacijske i psihološke operacije, ekonomske pritiske i diplomatske aktivnosti.
Druga faza - Specijalne operacije i obmanjivanje političkog vrha uz upotrebu lažnih podataka.
Treća faza - Zavaravanje i podmićivanje državnih službenika.
Četvrta faza - Destabilizirajuća propaganda i podsticanje nemira u društvu.
Peta faza - Aktivnosti s privatnim vojnim kompanijama, kao što su Wagner i Noćni vukovi.
Šesta faza - Vođenje vojnih operacija uz subverzivne akcije.
Sedma faza - Upotreba sredstava elektronskog ratovanja i zastrašivanje civilnog stanovništva.
Osma faza - Slamanje svih preostalih otpora.
Prema ovoj metodologiji, BiH se trenutno nalazi u trećoj fazi, gdje su aktivnosti već proširene na subverzivne i destabilizirajuće operacije, dok je Rusija sve više prisutna na terenu i izravno angažirana u sigurnosnim i političkim procesima.
Rusija je već prisutna, i to ne samo kroz medije i diplomatske kanale, već i kroz direktne i neprijateljske aktivnosti koje destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu. Analizirajući stanje na terenu, postaje jasno da ruski utjecaj nije samo maligni, već neprijateljski, s ozbiljnim prijetnjama po nacionalnu sigurnost i suverenitet zemlje.
