Evropski sud pravde (ESP) donio je odluku koja je izazvala značajnu pažnju u Bosni i Hercegovini i širom Evrope, odbacujući mogućnost korištenja kao dokaza u krivičnim sudskim postupcima informacija dobijenih sa šifrovanih aplikacija Encrochat i SKY, bez da su potkrijepljeni drugim dokazima.
U ovoj odluci se navodi da bi takvi dokazi mogli biti prihvaćeni jedino ako su u skladu sa domaćim zakonodavstvom i pod uslovom da je država obaviještena o presretanju komunikacije svojih građana. U kontekstu nekoliko optužnica povezanih sa aplikacijom SKY, interesovanje za ovu odluku je izuzetno veliko u Bosni i Hercegovini. U potrazi za pojašnjenjem, kontaktirali smo Tužilaštvo BiH.
"Važno je napomenuti da dokumentacija dobijena putem međunarodne pravne pomoći, koja se koristi u postupcima, poštuje utvrđene procedure međunarodnog prava. Detaljnije informacije o ovom procesu mogu pružiti stručnjaci iz domaćih i međunarodnih institucija", ističu iz Tužilaštva.
Dodajući dodatne detalje, Tužilaštvo naglašava da su već postojale pravosnažne presude protiv oko 15 optuženih osoba u BiH, a da su neki od njih priznali krivicu u dogovorenim sporazumima sa svojim advokatima.
"U susjednim zemljama, presude su već donesene, naglašavajući važnost ovakvih dokaza u borbi protiv organizovanog kriminala. Međutim, važno je napomenuti da optužnice u BiH nisu bazirane isključivo na ovim dokazima, već su rezultat opsežnih istraga koje obuhvataju različite aktivnosti i istražne radnje", objašnjavaju iz Tužilaštva.
Ističući da se informacije iz aplikacija SKY i Anom odnose uglavnom na događaje iz 2021. godine ili ranije, Tužilaštvo naglašava potrebu za dodatnim angažmanom agencija za provođenje zakona kako bi se osigurala efikasna provjera i analiza u toku istraga.
Također, ako se pažljivo pročita obavijest o odluci Evropskog suda pravde, vidjet ćete da se u njoj navode i pojašnjavaju uvjeti u kojima se vrši međunarodna razmjena dokaza.
"U kontekstu krivičnog postupka u Njemačkoj koji se odnosi na ilegalnu trgovinu drogom uključujući korištenje šifrovanog telekomunikacionog servisa EncroChat, Sud pravde razjašnjava određene uslove za prenos i korištenje dokaza prema Direktivi o evropskom nalogu za istragu (EIO) u krivičnim stvarima", navedeno je u obavijesti.
Tako, Evropsku naredba o istrazi za prijenos već prikupljenih dokaza od strane druge članice može, pod određenim uslovima, izdati javni tužilac. Uslovi koji se primjenjuju na prikupljanje dokaza u izdajućoj državi ne moraju biti ispunjeni kako bi naredba o istrazi bila izdata.
"Međutim, mora biti moguće da se naknadno sudski provjeri usklađenost sa osnovnim pravima osoba koje su pogođene. Nadalje, mjera prisluškivanja sprovedena od strane jedne članice na teritoriji druge članice mora biti blagovremeno obaviještena toj drugoj članici. Krivični sudovi moraju, pod određenim uslovima, zanemariti dokaze kada osoba koja je pogođena nije u mogućnosti da komentariše te dokaze", dodaje se u odluci.
Francuska policija je, kako se navodi, uz pomoć holandskih stručnjaka i odobrenja francuskog suda, uspjela infilrirati šifrovani telekomunikacioni servis EncroChat.
"Servis je korišten širom svijeta na šifrovanim mobilnim telefonima u svrhu ilegalne trgovine drogom. Njemački Savezni kriminalistički ured je, putem Europolovog servera, uspio pristupiti presretnutim podacima koji se odnose na korisnike EncroChata u Njemačkoj. Djelujući na EIO-ima koje je izdalo njemačko tužilaštvo, francuski sud je odobrio prenos tih podataka i njihovo korištenje u krivičnom postupku u Njemačkoj", naglašava se u odluci.
Regionalni sud u Berlinu, pred kojim su vođeni krivični postupci, postavlja pitanje zakonitosti tih evropskih naredbi za istrage. Stoga je podnio Sudu pravde niz pitanja za prethodnu presudu o Direktivi o evropskom nalogu za istragu u krivičnim stvarima.
"Odgovor koji je dao Sud pravde je da EIO za prenos dokaza koji već posjeduju nadležni organi izvršne države (u ovom slučaju Francuska) ne mora nužno biti izdat od strane sudije. Može ga izdati javni tužilac ako je ovlašten, u čisto domaćem slučaju, da naredi prenos dokaza koji su već prikupljeni. Dalje, izdavanje takvog EIO-a podliježe istim materijalnim uslovima kao i prenos sličnih dokaza u čisto domaćoj situaciji. Međutim, ne mora zadovoljiti iste materijalne uslove kao što su oni koji se primjenjuju na prikupljanje dokaza. Činjenica da su francuske vlasti u ovom slučaju prikupile dokaze u Njemačkoj i u interesu njihovih njemačkih kolega, u tom pogledu, u načelu nije relevantna. Međutim, sud pred kojim se podnosi tužba protiv tog EIO-a mora biti u mogućnosti da pregleda usklađenost sa osnovnim pravima osoba koje su pogođene", istaknuto je u odluci.
Sud pravde također jasno ističe da mjera koja uključuje infiltraciju terminalnih uređaja u svrhu prikupljanja podataka o saobraćaju, lokaciji i komunikaciji internet-baziranog telekomunikacionog servisa mora biti obaviještena državi članici u kojoj se subjekt te mjere nalazi (u ovom slučaju, Njemačka).
"Nadležni organ te članice tada ima pravo da navede da to prisluškivanje telekomunikacija ne može biti sprovedeno ili se mora prekinuti, ako ne bi bilo ovlašteno u sličnom domaćem slučaju. Ta prava i obaveze imaju za cilj ne samo da garantuju poštovanje suvereniteta obaviještene članice, već i da zaštite prava osoba koje su pogođene. Nacionalni krivični sudovi su dužni da zanemare dokaze, u kontekstu krivičnog postupka protiv osobe osumnjičene za izvršenje krivičnih djela, kada osoba koja je pogođena nije u mogućnosti da komentariše te dokaze i kada je navedeni dokaz vjerovatno imao pretežan uticaj na činjenične nalaze", zaključeno je u odluci.
