Nakon što je u entitetu Republika Srpska uvedena nova nastavna jedinica pod nazivom "Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat" u okviru nastave historije za deveti razred osnovne škole, situacija je izazvala oštre reakcije kako domaćih političkih aktera, tako i međunarodne zajednice.
Jedna od prvih institucija koja je reagovala bila je Kancelarija visokog predstavnika (OHR), koja je izrazila zabrinutost zbog sve očitije zloupotrebe obrazovnog sistema u svrhu političke manipulacije i etničkih podjela.
Iz OHR-a su oštro osudili ovu izmjenu nastavnog programa, ističući da se obrazovni sistem koristi kao sredstvo za daljnju polarizaciju društva, umjesto da služi kao platforma za izgradnju povjerenja i prevazilaženje užasa iz prošlosti. U saopštenju, OHR navodi kako je posebno zabrinjavajuće da nadležni ne shvataju potencijal obrazovanja kao ključa za pomirenje i jačanje međusobnog razumijevanja među etničkim grupama u BiH.
“Zloupotreba obrazovanja produbljuje podjele”
"Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini mogao bi biti alat za prevazilaženje etničkih podjela i stvaranje temelja za bolju budućnost. Međutim, umjesto toga, on se koristi za produbljivanje nepovjerenja i jačanje etnocentričnih narativa," navodi se u saopštenju OHR-a. Prema njihovom mišljenju, novousvojeni program za historiju u RS ide korak dalje u iskrivljavanju istine o ratnim zločinima iz devedesetih, promovirajući verzije događaja koje marginalizuju ili relativizuju zločine počinjene od strane pojedinaca čija je odgovornost za te zločine već utvrđena.
Iz OHR-a naglašavaju da je neophodno da obrazovni sadržaji uključuju evropske vrijednosti, poput tolerancije i suživota, te pozivaju nadležne vlasti da se suzdrže od politizacije obrazovanja i usmjere svoje napore na stvaranje zajedničkih perspektiva koje će omogućiti mladim generacijama da grade bolje odnose i zajedničku budućnost.
"Historija treba da obrazuje, a ne da manipuliše"
Pored kritike novog nastavnog plana, OHR podsjeća na postratne primjere iz Evrope, gdje je obrazovni sistem korišten za promociju mira i međusobnog razumijevanja, uprkos strahotama i zločinima iz prošlosti. "Imamo jasne primjere iz poslijeratne Evrope kako obrazovanje može biti alat za izgradnju zajedničkih interesa, sloboda i vrijednosti, bez obzira na etničke ili vjerske razlike," ističu iz OHR-a.
Također su naglasili važnost višeperspektivnosti u nastavnim planovima i programima, napominjući da bi školski sistem u BiH trebao biti usmjeren na jačanje kritičkog mišljenja i promicanje zajedničkih vrijednosti. Prema njihovom stavu, obrazovanje ne bi smjelo biti oruđe za etnocentrične manipulacije koje otežavaju proces pomirenja i razumijevanja među mladima u zemlji koja se još uvijek oporavlja od ratnih trauma.
Mladi zaslužuju istinu o ratu u BiH
OHR je podsjetio da mladi ljudi u BiH zaslužuju da znaju pravu istinu o događajima koji su se desili od 1992. do 1995. godine, te da je ključno da obrazovanje bude zasnovano na činjenicama, a ne na političkoj propagandi koja iskrivljuje istinu.
„Nastavni planovi i programi istorije koji imaju za cilj relativizaciju i izmišljanje činjenica o utvrđenim događajima i zločinima predstavljaju teret za nove generacije. Mladi u Bosni i Hercegovini zaslužuju da znaju šta se zaista dogodilo tokom rata, kako bi mogli izgraditi bolju budućnost,” navodi OHR.
Oni također ističu da bi svi koji smatraju da su dijelovi nastavnih planova u suprotnosti sa zakonskim okvirom trebali to pitanje iznijeti pred nadležne pravosudne institucije, te pozivaju na pravnu reakciju kako bi se zaustavilo daljnje iskrivljavanje historije u obrazovnom procesu.
Osim OHR-a, ranije je i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH reagovala na pitanje politizacije obrazovanja, ističući da je krajnje neodgovorno koristiti obrazovni sistem za političke ciljeve, posebno u zemlji koja još uvijek trpi posljedice rata i etničkih podjela.
Sa domaće političke scene, potpredsjednik Republike Srpske, Ćamil Duraković, pozvao je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da reaguje na uvođenje ove nastavne jedinice, te da ispita da li se radi o kršenju zakona. Duraković je istakao da ovakve promjene nastavnih planova predstavljaju opasnost za proces pomirenja i daljnje podsticanje etničkih podjela.
I Stranka demokratske akcije (SDA) zatražila je hitnu reakciju pravosudnih institucija, ističući da se kroz obrazovni sistem u RS-u provodi opasna revizija historije koja ide u smjeru relativizacije ratnih zločina i negiranja odgovornosti.
Kako se ova situacija dalje razvija, očigledno je da obrazovni sistem u BiH ostaje jedno od ključnih bojnih polja za političke interese. Dok jedni pozivaju na pravdu, istinu i pomirenje, drugi nastavljaju koristiti obrazovne institucije za promicanje svojih etnonacionalnih ciljeva. U konačnici, mlade generacije će biti te koje će snositi posljedice ovih odluka – bilo kroz dublje podjele ili kroz šansu za istinsko razumijevanje i zajednički napredak.
