Može se reći gotovo do danas, najmoćniji čovjek u Pakistanu držao se po strani, pažljivo gradeći svoj javni imidž i rijetko se pojavljivajući u javnosti osim na službenim vojnim događajima s pripremljenim govorima.
Ali nakon smrtonosnog terorističkog napada u indijskom dijelu Kašmira prije gotovo dvije sedmice, general Syed Asim Munir postao je ključna figura u eskalaciji napetosti između Pakistana i Indije. On sve više oblikuje službeni stav Pakistana, i to oštrim i prijetećim tonom. Tako je u četvrtak, stojeći na tenku tokom vojne vježbe, vojnicima rekao: "Neka ne bude sumnje - na svaki indijski vojni avanturizam odgovorit ćemo brzo, odlučno, pa čak i snažnije." Time je ponovio obećanje Pakistana da će na svaki napad odgovoriti jednakim ili jačim mjerama.
Munirove izjave mnogi u Pakistanu i Indiji tumače kao pokušaj projekcije snage i mobilizacije javnosti u zemlji koja se godinama bori s političkim podjelama i ekonomskom krizom. Upravo su te poteškoće narušile tradicionalnu lojalnost građana vojsci, instituciji koja je dugo vremena iz sjene usmjeravala politiku zemlje.
Ali čini se da Munirova izjava nije samo politički manevar. Analitičari ga smatraju tvrdokornim kada je u pitanju Indija, a stavove oblikuje njegov rad na čelu dvije najvažnije vojnoobavještajne agencije, ali i uvjerenje da je sukob s Indijom zapravo vjerske prirode, piše New York Times.
Izjave šest dana prije terorističkog napada
U Indiji se posebna pažnja posvećuje njegovim riječima izgovorenim šest dana prije napada. Pred pakistanskom dijasporom u Islamabadu, Munir je Kašmir, teritoriju koju dijele Pakistan i Indija, a na koju obje strane polažu pravo, nazvao "životnom krvlju Pakistana".
Termin je duboko ukorijenjen u pakistanskoj nacionalističkoj retorici i odražava uvjerenje da je Kašmir ključan za nacionalni identitet zemlje. Indijsko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je izjavu kao zapaljivu, naglašavajući da je Kašmir "neotuđivi dio Indije". Jučer je Indija ispalila rakete na Pakistan, a pakistanski ministar je najavio da se priprema odgovor.
General Munir govori izrazito ideološkim tonom nakon napada u Pahalgamu. Na ceremoniji promocije kadeta 26. aprila, pozvao se na "teoriju dvije nacije", ideju na kojoj je Pakistan osnovan 1947. godine i prema kojoj su muslimani i hindusi dvije nepomirljive nacije kojima su potrebne vlastite domovine.
Ova ideologija je decenijama bila osnova pakistanskog nacionalnog identiteta i vanjske politike. Pakistanski generali su u prošlosti pribjegavali ovom retoričkom oružju u trenucima napetosti, a ublažavali bi ga kada bi pregovori postali mogući. Ali Munirovo ponovno aktiviranje te retorike mnogima u Indiji izgleda kao jasan signal promjene u pakistanskoj politici.
Posebno je odjeknula njegova izjava da je Kašmir "životna kucavica Pakistana", kao i njegove riječi: "Nećemo napustiti našu braću u Kašmiru u njihovoj herojskoj borbi protiv indijske okupacije". Shekhar Gupta, glavni urednik indijskog portala ThePrint, upozorio je da se tajming i ton Munirovih riječi ne mogu ignorisati.
Centralna tačka sukoba
"Napad u Pahalgamu se dogodio odmah nakon njegovog govora", rekao je Gupta. "Indija bi bila izuzetno naivna da ne poveže to dvoje, posebno s obzirom na to da je Munir otvoreno podsticao neprijateljstvo prema hindusima, nešto što nijedan pakistanski lider, civilni ili vojni, nije učinio već dugo vremena."
Pakistanski zvaničnici negiraju bilo kakvu vezu između Munirovih riječi i napada u Kašmiru. Stalni predstavnik Ahmad odbacio je optužbe o pakistanskoj umiješanosti, rekavši da je "glavni uzrok nestabilnosti u Južnoj Aziji neriješeno pitanje Kašmira".
Kašmir je bio žarište sukoba između Indije i Pakistana od 1947. godine i podjele Britanske Indije. Regija je prošla kroz ratove, pobune i stalne vojne tenzije, što je čini jednom od najopasnijih žarišta na svijetu. Ovo nije prvi put da se Munir našao usred regionalne krize.
Ko je Munir?
Godine 2019, kada je samoubilački napad u Kašmiru izazvao indijske zračne napade i kratkotrajnu eskalaciju, Munir je predvodio moćnu ISI (Međuslužnu obavještajnu službu). Ali nekoliko mjeseci kasnije, tadašnji premijer Imran Khan ga je smijenio.
Kasnije se Kan usprotivio Munirovom imenovanju za komandanta vojske, te su njihovi odnosi ostali zategnuti. Khan je smijenjen s komande u aprilu 2022. godine nakon razdora s vojskom, a Munir je preuzeo komandu sedam mjeseci kasnije. Iako je Khan i dalje popularan među građanima, on je u zatvoru već dvije godine.
Munir je pažljiv u svojim javnim nastupima, izbjegava improvizirane izjave, a njegovi govori su precizni, odlučni i često prožeti vjerskim motivima. „General Munir je duboko religiozan i to oblikuje njegov pogled na odnose s Indijom“, kaže Husain Haqqani, bivši pakistanski ambasador u SAD-u. "U najboljem slučaju, pokušat će upravljati tenzijama – i pritom osvojiti političke poene."
Na taj način, Munir utjelovljuje ideološki zaokret prema islamizaciji vojske, koji je još 1980-ih pokrenuo general Zia ul-Haq, tadašnji vojni diktator. Ova promjena je djelimično koordinirana sa Sjedinjenim Državama, koje su tada koristile džihadiste za vođenje rata protiv Sovjeta u Afganistanu.
Pod njegovim vodstvom, vojska je dodatno ojačala svoj utjecaj na politiku i društvo u zemlji, a kritičari tvrde da se svako neslaganje sistematski guši. "Izgleda kao da mu je više stalo do kontrole nego do popularnosti", kaže Haqqani. "To je njegov pristup u domaćoj politici i vjerovatno će biti isti i u odnosima s Indijom."
Pakistanska vojska preuzima veću kontrolu nad politikom Indije - imenuje svog šefa obavještajne službe za savjetnika za nacionalnu sigurnost, poziciju koja je ranije bila rezervisana za penzionisane generale ili civile.
Zahid Hussain, politički i sigurnosni analitičar sa sjedištem u Islamabadu, vjeruje da će Pakistan uzvratiti nakon indijskog napada. „Jedino pitanje je hoće li Modi znati kako da se zaustavi“, kaže Hussain, dodajući: „Čak i ograničeni indijski napadi mogli bi se pretvoriti u širi sukob.“
