Stradanje Donje Jablanice, jednog od najteže pogođenih mjesta u nedavnim poplavama i odronima, uznemirilo je mnoge građane Bosne i Hercegovine, te su počeli zahtijevati odgovore o stanju kamenoloma u blizini svojih naselja. Mještani ovog mjesta danas će se sastati s lokalnim vlastima, tražeći konkretne korake za obnovu kuća i zaštitu od novih mogućih odrona.
Iako su mediji izvijestili o mogućoj blokadi glavne ceste M-17, koja spaja Sarajevo s Mostarom, kao reakciji na sporu obnovu i nedostatak informacija, predstavnici lokalne zajednice poručuju da su jednostavno željeli razgovor s nekim ko može pružiti konkretne odgovore. Do sada su prošle sedmice od tragedije, ali bez jasnih smjernica o sigurnosti povratka i trenutnom stanju. Naglašavaju da bi mjere poput blokade bile zadnje sredstvo, jedino ako bi svi njihovi zahtjevi bili potpuno zanemareni.
Proces obnove u Donjoj Jablanici odvija se usporeno, jer, kako navode mještani, broj mašina koje su ranije radile opada, a vikendom radovi gotovo prestaju. Na sastanku planiraju tražiti objašnjenje i konkretan plan daljeg djelovanja – žele znati hoće li lokalne vlasti preuzeti odgovornost za obnovu ili će sve ostati na njima, uz eventualnu pomoć volontera i drugih građana.
Osim toga, mještani nemaju nikakve zvanične informacije o stanju kamenoloma iznad njihovih domova, niti o tome predstavlja li on i dalje prijetnju. Lokalna zajednica dobija različite, nezvanične informacije, ali smatraju da je ključna uloga sastanka s vlastima dobiti pouzdane podatke o ovom problemu.
Stradanje Donje Jablanice potaklo je stanovnike širom BiH da se zapitaju o stanju kamenoloma u blizini svojih naselja. Mještani sarajevskog naselja Obhođa također strahuju zbog mogućih odrona, te su se obraćali lokalnim inspekcijskim službama koje su već utvrdile da se eksploatacija kamena i mineralnih sirovina vrši na ovom području. Predmet je u nadležnosti kantonalnih inspekcija, no iz Općine Stari Grad do danas nisu dobili povratnu informaciju o poduzetim mjerama.
Tokom inspekcijskih pregleda utvrđeno je i da kamenolomi često ugrožavaju šumske površine, kao što je slučaj s područjem u Ulici Obhođa, gdje se sumnja na nelegalno krčenje šume. Upravo ova goleti često izazivaju klizišta i dodatne ekološke probleme. Stručnjaci upozoravaju da se mnogi kamenolomi u BiH nalaze u blizini naselja, a učestala sječa šuma dodatno destabilizira teren. Povećani rizik od odrona i poplava posebno pogađa regije koje su već opustošene prirodnim nesrećama, požarima i urbanizacijom bez adekvatne infrastrukture.
Primjer Donje Jablanice, gdje su stijene kamenoloma srušene na kuće uslijed odrona iznad samog kamenoloma, ukazuje na širinu problema. Dok kamenolomi služe ekonomskim interesima, njihov prekomjerni broj i eksploatacija ugrožavaju prirodu i živote ljudi. Iz Sarajeva navode da bi, u slučaju velikih kiša kakve su pogodile Jablanicu, i mnogi dijelovi glavnog grada bili pod vodom, dok bi se naselja s obje strane Miljacke mogla suočiti s klizištima.
Nestabilnost tla, goleti i nedostatak šumske pokrivenosti samo su neki od problema zbog kojih su mnoga sarajevska naselja u stalnom riziku od klizišta. Upozorava se da bi se bez hitne sanacije mogla desiti velika nesreća, te da bi nedavni događaji trebali biti poziv na buđenje za vlasti kako bi se spriječili budući gubici.
