Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) je 2019. godine u suradnji s Ministarstvom komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo izradila detaljnu studiju izvodljivosti i opravdanosti izgradnje postrojenja za zbrinjavanje komunalnog otpada u Kantonu Sarajevo.
Cilj studije bio je identificirati najefikasnija rješenja za upravljanje otpadom kako bi se povećala održivost, ekološka sigurnost i energetska efikasnost u Sarajevu.
Studija je obuhvatila temeljitu analizu trenutnog stanja upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo, uključujući morfološku analizu komunalnog otpada, pregled fizikalno-hemijskih karakteristika otpada, industrijski otpad i otpadni mulj sa postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Butila i deponije Smiljevići. Uz to, urađena je dugoročna projekcija količine otpada do 2047. godine. Ova sveobuhvatna procjena, koju je provela kompanija Enova za SERDA-u i Ministarstvo, dala je jasne preporuke koje su usklađene s hijerarhijom upravljanja otpadom i strateškim ciljevima Kantona Sarajevo, predstavljajući najpovoljnija rješenja iz tehničkog, ekonomskog i društvenog aspekta.
Vrste predloženih postrojenja
SERDA-ina studija razmatrala je dvije osnovne metode za tretman otpada – mehaničko-biološki tretman i termičku obradu otpada – uz dodatne varijante unutar svake metode.
Mehaničko-biološki tretman otpada
Za mehaničko-biološki tretman otpada studija je predložila dva tipa postrojenja:
1) Postrojenje za mehaničku obradu radi proizvodnje goriva iz otpada (poznatog kao RDF ili "Refuse-Derived Fuel") s dodatkom obrade za izdvajanje reciklažnih materijala i proizvodnju komposta.
2) Postrojenje za mehaničku obradu radi proizvodnje goriva i biogasa, koji bi se koristio kao energent u kogenerativnom postrojenju (CHP, "Combined Heat and Power"), omogućavajući istovremenu proizvodnju električne i toplotne energije.
Termička obrada otpada
Predložena su dva postrojenja za termičku obradu otpada:
1) Postrojenje za termičku obradu miješanog komunalnog otpada s projektovanom godišnjom količinom obrade od 203.646 tona otpada, koje uključuje opcije:
- Kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplotne energije.
- Postrojenje za proizvodnju samo električne energije.
2) Postrojenje za sušenje i termičku obradu otpadnog mulja s godišnjim kapacitetom obrade od 45.000 tona odvodnjenog mulja (sa 25 na 85 posto suhe tvari), te dodatnu termičku obradu za 13.235 tona otpadnog mulja i 203.646 tona komunalnog otpada. I ovo postrojenje ima dvije podvarijante:
- Kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplotne energije.
- Elektrana za proizvodnju električne energije.
Prvorangirano i drugorangirano rješenje Studijom su određena dva rješenja koja su najpogodnija za realizaciju. Prvorangirano rješenje uključuje sušenje i termičku obradu otpadnog mulja i komunalnog otpada u kogeneracijskom postrojenju koje proizvodi električnu i toplotnu energiju. Ovo rješenje je prepoznato kao tehnički i finansijski najstabilnije zbog stalno rastuće potražnje za toplotnom energijom i rasta cijena električne energije.
Drugorangirano rješenje je mehaničko-biološka obrada komunalnog otpada koja se oslanja na izdvajanje reciklažnih materijala i proizvodnju goriva iz otpada prilagođenog zahtjevima cementare u Kaknju, kao i na biološku obradu u cilju proizvodnje biogasa. Međutim, zbog nestabilnih cijena reciklažnih materijala i goriva iz otpada, ovo rješenje je procijenjeno kao rizičnije s aspekta finansijske održivosti.
Energetska efikasnost i okolišni benefiti
Procjenjuje se da bi godišnja proizvodnja električne energije u kogeneracijskom postrojenju iznosila oko 68.070 megavatsati, što bi pokrilo potrebe za električnom energijom za oko 18.000 domaćinstava. Toplotna energija proizvedena u istom postrojenju iznosila bi 94.278 megavatsati godišnje, čime bi se moglo grijati oko 12.000 domaćinstava, naročito onih u kućama, koje značajno doprinose zagađenju zraka u Sarajevu. SERDA naglašava da bi priključenje tih domaćinstava na sistem daljinskog grijanja uveliko doprinijelo smanjenju zagađenja zraka, no ostaje pitanje pristupačne cijene toplotne energije.
Lokacije za izgradnju i procjena troškova
Predložene lokacije za izgradnju su deponija Smiljevići i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Butila. Deponija Smiljevići je ocijenjena pogodnijom zbog tehničkih prednosti i većih nadmorskih visina, što smanjuje rizike povezane s izgradnjom u plavnom području, dok je lokacija Butila povoljna zbog dostupnosti otpadnog mulja kao osnovne sirovine i dobre saobraćajne povezanosti.
Procijenjeno je da bi trošak izgradnje kogeneracijskog postrojenja iznosio više od 198,87 miliona KM, no danas bi ti troškovi bili veći zbog rasta cijena građevinskog materijala i infrastrukture.
Studija u iščekivanju implementacije
Iako je Vlada Kantona Sarajevo 2019. godine usvojila zaključak kojim je naložila Ministarstvu komunalne privrede da predloži usvajanje studije i konkretno opredjeljenje za prvorangiranu opciju, studija još uvijek nije predstavljena kantonalnoj Skupštini. SERDA je u više navrata tražila da se studija predstavi zastupnicima kako bi se konačno pokrenuli konkretni koraci u realizaciji ovog vitalnog projekta za budućnost Sarajeva i zaštitu okoliša.
